Važnost stručnih službi podrške za palijativnu skrb

Iako palijativna skrb i njezine srodne discipline kao što su gerontologija  i razvojna psihologija, opisuju i tumače ljudski i stručno prihvatljiv pristup kraju života, još uvijek se postavlja puno pitanja koja traže jasne, nedvojbene i etičke odgovore. Pravi je trenutak da se ljudi, preokupirani življenjem, trgnu iz svoje prividne nezainteresiranosti i počnu baviti umiranjem i smrti. Vrijeme je da umirući i obitelj iskreno progovore o sebi i izbore se za svoja prava i vrijednosti, stručnjaci kvalitetno pruže cjelovitu stručnu pomoć, a znanstvenici podrobnije istraže ovo jedinstveno i dojmljivo životno iskustvo.

Palijativna se medicina smatra novijom granom u medicini kojoj je cilj otklanjanje i blaženje svih mućnih simptoma neizlječivo bolesnom, umirućem čovjeku. Prati je palijativna njega kao kao sastavni dio sveukupne timski organizirane skrbi koju možemo podijeliti.Tako i stručne službe podrške u lokalnoj zajednici predstavljaju izvaninstitucionalni model skrbi za osobe s poteškoćama. Glavni cilj je prušanje podrške koja je bazirana na pravima njenih korisnika na život u zajednici s obzirom na njihove potrebe. One su  jedan su od činitelja normalizacije života  osoba s poteškoćama.

U zborniku “Izvaninstitucionalni oblici skrbi” naglašava se važnost stučnih službi za koje smatraju da trebaju  pružati podršku u lokalnoj zajednici te omogućiti:

– obujam podrške koji bi maksimalno bio usmjeren osobi i njenim potrebama,
– provedbu programa podrške kojih još nema u zajednici,
– timski pristup,
– osposobljenost kadra,
– kontinuiranu skrb na svim razinama i za sve dobne skupine.

U sustavu skrbi u Republici Hrvatskoj nisu u potpunosti razvijene stručne  službe koje bi imale sličnu orijentaciju. Postojeće službe iako rade u zajednici, i dalje si orijentirane na institucionalni način pružanja podrške.  Obitelji su obuhvaćene segmentarnim, odvojenim službama koje se ne mogu objediniti na jednom mjestu sve potrebe obitelji i korisnika programa. Program prevencije institucionalizacije funkcionira kao stručna služba  podrške koju provodi multidisciplinarni tim.
Program treba pružati podršku  osobama s poteškoćama i njihovim obiteljima s  ciljem:
– povećanja socijalne uključenosti koju omogućava pružanje podrške zajednici u razvijanju i širenju krugova podrške u bližoj susjedskoj i široj zajednici u smislu društvene integracije, participacije i uključivanja u aktivnosti i sadržaje slobodnog vremena i ostalih društvenih zbivanja,
– povećanja  kompetencija u praktičkim, kognitivnim i socijalnim vještinama,
– ostvarivanja sveukupnih socijalnih prava korisnika, osiguravanje materijalnih prava koja ima pripadaju prema vvažećim propisima,
– osiguravanja imovinskih prava korisnika, a naglasak je na suradnji s centrom za socijalnu skrb.

Palijativna skrb u zdravstvenoj ustanovi za osnovni princip i svrhu ima zbrinjavanje takvih bolesnika pružanjem zdravstvenih usluga visoke razine kvalitete na specijalno uređenim odjelima. Pružanje ovih usluga čini se kroz sprečavanje i olakšavanje simptoma sredstvima ranog otkrivanja, procjene i liječenja boli te kroz olakšavanje ostalih psihičkih, psihosocijalnih i duhovnih problema. Djelovanje palijativne skrbi usmjereno je na dvije razine: rad s bolesnicima i rad s obiteljima i edukacija članova palijativnih timova. Bez dobro educiranih volontera i zdravstvenih djelatnika ne može se provoditi kvalitetna palijativna skrb. Regionalni hospicijski centar trebao si se razviti u ustanovu za palijativnu skrb, uključujući centar za hospicijske  kućne posjete, ambulantu za bol i palijativnu skrb te dnevni hospicijski boravak. Ustanova bi trebala biti svjetionik za sve hrvatske gradove.

 

Napisala: Sandra Vukušić