Siromaštvo kod umirovljenika

Kad osoba ostari čekaju ga tri velika problema: samoća, siromaštvo i depresija. U Hrvatskoj sa 1,200,00 umirovljenika, njih 55% prima mirovinu nižu od 2 000 kn. Oko 15 posto nema nikakvih primanja, trećina ih živi bez kanalizacije, a još toliko ne ide ni doktoru jer ih put previše košta. Naše je društvo još uvijek u razvoju a tako i oblici skrbi starijih osoba. Da bi osobe starije dobi u modernom društvu kvalitetno živjele, moraju biti ispunjena četiri preduvjeta: materijalna neovisnost, samostalno stanovanje, razvijena društvenu mreža usluga, sadržaja i pomoći te emocionalna podrška obitelji, prvenstveno djece.Društvo bi moralo omogućiti financijsku neovisnost, a djeca socio-emocionalnu potporu.

U rizike kojima su izloženi korisnici mirovina ulazi i rizik siromaštva, izražen najčešće kod osoba s kratkim mirovinskom stažem i niskim plaćama tijekom radnog vijeka. Osobe koje su bile siromašne tijekom radnog vijeka vjerojatno će biti siromašne ili još siromašnije kada postanu korisnici mirovine, osobito stoga što mirovina u slučaju kratkog mirovinskog staža iznosi u prosjeku tek približno 30 posto plaće ili manje. Smanjivanju siromaštva osiguranika s niskim plaćama pridonosi najniža mirovina, koja ovisno o dužini staža iznosi od 680 do 1.700 kuna, za nezaposlene iznosi do 1.000 kuna, doplatak za djecu iznosi u prosjeku 260 kuna, a najviši iznos pomoći za uzdržavanje u socijalnoj skrbi iznosi mjesečno 800 kuna), istakla je Ljiljana Marušić iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

U zadnjih se 50 godina promjenila struktura dobne piramide. Iz analize mirovinskog sustava proizlazi da je došlo do:

• smanjivanje broja osoba u radnoj dobi i pad zaposlenosti te pogoršanje odnosa broja umirovljenika i osiguranika
• pogoršanje omjera broja uplatitelja doprinosa i umirovljenika zbog nisko utvrđene zakonske dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu (zakonski oko 60 godina za muškarce i 55 za žene, ali je stvarna prosječna dob umirovljenja znatno niža, i to čak za oko 5 godina) Danas pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina.
• učestalo prijevremeno umirovljenje zbog mogućnosti ostvarenja starosne mirovine neovisno o starosti
• široko primjenjivana definicija invalidnosti, zbog čega je mnogo osoba ostvarilo invalidsku mirovinu
• velika rasprostranjenost povlaštenih mirovina koje su obično vezane za pojedine djelatnosti ili zanimanja (npr. mirovina se odobravala sa znatno kraćim stažem osiguranja ili u uvećanom iznosu s obzirom na staž osiguranja i uplaćene doprinose)
• znatno smanjivanje broja osiguranika zbog zatvaranja poduzeća i ograničenih mogućnosti zapošljavanja. Mirovinski je sustav postao skup način ublažavanja socijalnih teškoća i nezaposlenosti i sve je teže obavljao osnovnu zadaću: smanjenje rizika starosti, invalidnosti i smrti.

U sustavu javnih financija došlo je do neodrživog stanja. Nastavak mirovinske reforme, odnosno pozivanje na povećanje izdvajanja u II mirovinski stup svakako je nužno rješenje. Starijim osobama u Hrvatskoj moramo osigurati dostojanstven život i dodatnu zaštitnu mrežu od siromaštva.

 

S obzirom da trend starenja stanovništa neprestano raste tako se i pokreću mehanizmi socijalne zaštite starijih. Iako, još nedovoljno brzo i učinkovito.Danas je još uvijek skrb o starijim osobama, prvenstveno na djeci.

U Ministarstvu obitelji ističu da se iz godine u godinu situacija mijenja nabolje. Više od 15.200 starijih osoba diljem Hrvatske stalno je uključeno u besplatne programe pomoći u kući i dnevne boravke. Radi se o programima kojima se starijim osobama pomaže u samostalnom životu u njihovu domu, a kroz dnevne boravke osiguravaju se redovita druženja i radionice.

U konačnici, za bolji standard i veću socijalnu sigurnost valjalo bi poduzeti određene mjere. Stvoriti zakonske mogućnosti i preduvjete da u slučaju smrti partnera, drugi partner nastavi uzimati određeni postotak njegove mirovine. Isto tako, stvoriti bolje preduvjete za povećanje mirovina ukidanjem doprinosa za zdravstvo u manjem postotnom iznosu.Usklađivati mirovine s rastom troškova i rastom plaća poboljšalo bi svakodnevnicu starijih osoba koje se sve više nalaze u siromaštvu.

 

Izvor: Trećadob.com