Trebalo bi uskladiti jelovnik sa svojim godinama i bolestima. Naglasak je na voću i povrću. Kako starimo, tako organi i sistemi organa svoje zadatke počinju obavljati sporije. Usporavaju se i mnogi složeni biokemijski procesi u organizmu. Sve to dovodi do promjena u radu svih važnih sistema: poremećena je ravnoteža, gubi se koštana masa, srce i bubrezi slabije rade, a i imuni sistem također slabi.
Kako ishrana ima ulogu da obnavlja ćelije i održava rad svih sistema, trebala bi biti prilagođena organizmu koji, u „trećem dobu“ ima drugačije potrebe. Način ishrane diktiraju i bolesti koje su obično zastupljene, a nije rijetkost da neko ima i više oboljenja istovremeno.
Upravo zbog toga se ishrana ne može više bazirati na određenim namirnicama, a pojedine bi trebalo manje uzimati ili potpuno izbaciti sa jelovnika. Već nakon 60. godine, metabolizam se usporava, a tada je moguće da se jave dva suprotna fenomena: povećanje ili smanjenje tjelesne težine.
Potpukovnik doktor Siniša Mašić, specijalista higijene i dijetoterapeut, načelnik Instituta za higijenu sektora za preventivnu medicinu u srpskoj Vojnomedicinskoj akademiji, objašnjava zašto se ishrana u starijoj dobi mora prilagoditi stanju i potrebama organizma:
Tokom starenja energetske i nutritivne potrebe se mijenjaju najviše zbog smanjenja bazalnog metabolizma, smanjenja mišićne mase i fizičke aktivnosti, kao i kroničnih bolesti.
Zbog smanjenja bazalnog metabolizma i manje fizičke aktivnosti može doći do povećanja tjelesne težine. S druge strane, gubitak zubiju i smanjena apsorpcija u digestivnom traktu, kod nekih može dovesti do gubitka tjelesne mase.
I gubitak apetita često prati starije osobe. Razlozi mogu biti depresivna stanja, ali je vrlo često posljedica uzimanja određenih ljekova.
– Kod starijih osoba dolazi do smanjenja ili gubitka apetita, a neadekvatna ishrana može dovesti do pothranjenosti, dijabetesa, raznih kardiovaskularnih oboljenja, reumatskih bolesti, osteoporoze – objašnjava potpukovnik dr Mašić.
Iako su potrebe organizma, naročito kod gubitka apetita manje, broj obroka, napominju nutricionisti, nikako se ne bi trebao smanjivati.
Poželjno je, kaže Mašić, da se dnevna količina hrane raspodjeli u pet obroka, odnosno tri glavna obroka (doručak, ručak i večera) i dvije užine.
– Obroci trebaju biti u pravilnim razmacima, koji se trebaju iznositi tri sata između glavnog obroka i užine, a između dvije užine može biti i manji, oko dva sata – navodi dr Mašić.
Kao i kod ostalih, ishrana treba biti raznovrsna i uravnotežena, ali sa smanjenim sadržajem masti, koncentriranih šećera i soli. Naglasak treba biti na svježem povrću i voću, ribi, mliječnim proizvodima i integralnim žitaricama. Također, važno je da se unosi više antioksidanasa (vitamini A, B, C, E i betakarotin, kao i minerali, prije svega selen). Selen je moćan mineral koji štiti ćelije od oksidacije, sprječava prerano starenje kože, mišića i mozga. Također sudjeluje u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i stimulira imunitet, a nalazi se najviše u plodovima mora i ribi (tuni), kao i u žitaricama.
I dijetalna vlakna koja se nalaze u jabukama, bananama, narandžama, kao i u grašku ili sočivu, značajna su zbog prevencije hemoroida koji su česti u ovom životnom dobu.
Ove namirnice, ako su pravilno raspoređene tokom tjedna, čine uravnoteženu ishranu, ali, što je također važno, ne pogoršavaju bolesti koje većina osoba u godinama ima. Činjenica je da od šećerne bolesti, visokog krvnog tlaka i povišenog kolesterola pate mnogi koji su zakoračili u „treće doba“, pa bi oni morali dodatno pripaziti na ishranu.
– Što se tiče mesa i mesnih prerađevina, prednost treba dati posnim vrstama mesa. Koristiti mlijeko i mlječne proizvode sa smanjenim postotkom mlječne masti i izbjegavati punomasne sireve, nabraja dr Mašić. – U ishrani trebaju biti zastupljene integralne žitarice (integralni kruh, integralna tjestenina, integralni pirinač i zobene pahuljice), svježe povrće, gdje prednost treba dati svježem zelenom lisnatom povrću, svježem voću i kompotima bez šećera.
U pripremanju hrane poželjno je koristiti suncokretovo ulje, ulje od koštica grožđa, a za salate hladno cijeđeno maslinovo ulje. Hranu je najbolje pripremati kuhanjem ili na vodenoj pari, ili pečenjem u zatvorenim posudama bez dodataka masnoća.
Izvor:novosti.rs
