Penzin Zdravlje

10 bolesti koje mogu potpuno promijeniti osobnost

Svatko ima specifičan karakter i osobnost, ali određene bolesti potpuno ga mogu promijeniti pa nekad topla i draga osoba postaje mrzovoljna i agresivna, a netko tko se nekada brinuo zbog svake sitnice može postati potpuno nezainteresiran za stvari koje se događaju oko njega.prenosi

 

Osobnost čini način na koji osoba misli, što osjeća, kako djeluje. To su navike i reakcije na svijet oko sebe. Kako čovjek odrasta i uči, mijenjaju se i raspoloženja. Ipak, neka specifična zdravstvena stanja mogu uvelike utjecati na nečiju osobnost i promijeniti je pa se osoba počne ponašati potpuno suprotno uobičajenom, dotadašnjem karakteru.

 

1. Demencija s Lewyjevim tijelima: pasivnost

Nakon Alzheimerove bolesti ovo je drugi najčešći tip demencije. Skupine neobičnih bjelančevina, nazvanih Lewyjevim tijelima, formiraju se na područjima mozga koja kontroliraju pamćenje, kretanje i razmišljanje i to na osobu utječe mentalno i fizički. Ljudi imaju tendenciju da postanu pasivniji, oštećeno im je pamćenje, ne pokazuju emocije i gube interes za hobije i druge aktivnosti.

 

2. Parkinsonova bolest: odsutnost

Počinje s laganim tremorom, drhtanjem ruku, ali s vremenom se stanje pogoršava i može utjecati na hod, sposobnost govora, spavanje, razmišljanje. Čak i u ranijoj fazi zna uzrokovati stanja iznenadne nepažnje ili nagle opsjednutosti detaljima. U kasnijoj fazi osoba postaje odsutnija i mnogo nedruštvenija nego prije. Oboljelom je teško zadržati tijek misli.

 

3. Alzheimerova bolest: u početku zabrinutost

Ova bolest utječe na sposobnost razmišljanja, procjene, pamćenja i odlučivanja. Čovjek postaje zbunjen i mijenja se način na koji djeluje. Na početku je zabrinut i osjeća lakše smetnje, ali s vremenom se javljaju ozbiljnije posljedice. Tako nekad draga i smirena osoba može postati zahtjevna i tvrdoglava, a netko tko se često brinuo oko svega i bio sklon paničarenju odjednom postaje nezainteresiran i ne brine se ni oko čega.

 

4. Huntingtonova bolest: zaboravljanje osnovnih radnji

Ovo je bolest s kojom se čovjek rađa, nasljedna je, ali obično se počne manifestirati u tridesetim ili četrdesetim godinama. Oštećuje stanice mozga i utječe na svaki aspekt života. Rani simptomi su problemi s raspoloženjem ili spoznajama, a s vremenom osoba više ne može jasnorazmišljati, zanemaruje i zaboravlja osnovne stvari poput pranja zuba te nije ni svjesna da se to događa.

 

5. Multipla skleroza: euforija

Kod ovog stanja imunosni sustav napada živce u mozgu i kralježnici, što može uzrokovati razne tegobe – od problema s mokraćnim mjehurom do toga da osoba ne može hodati. U nekim slučajevima dovodi do osjećaja euforije pa je, na primjer, razina sreće iznad normalne, toliko da osoba nema nikakav dodir sa stvarnošću. Oboljeli su u stanju nekontrolirano plakati ili se smijati, a da to uopće nije u skladu s onim kako se osjećaju.

 

6. Bolest štitnjače: promjene raspoloženja

Štitnjača stvara hormone koji tijelu govore koliko brzo ili sporo radi. Ako ih je previše, čovjek se može osjećati kao da je nagazio na papučicu gasa. Razdražljivost, zabrinutost i promjene raspoloženja tipični su simptomi ove bolesti. Ako hormona nema dovoljno, to će rezultirati nekim kognitivnim problemima, dolazi do zaboravljivosti i teškoća u razmišljanju, a primjetno je i smanjenje motoričkih sposobnosti. Ako se ne liječi, ostavlja dugotrajne negativne posljedice na mozak.

 

7. Moždani udar: gubitak strpljenja

Kada je protok krvi u dijelu mozga smanjen, stanice ne dobivaju dovoljno kisika i počinju umirati. Opseg oštećenja ovisi o tome koliko traje moždani udar i gdje se točno u mozgu dogodio. Osoba nakon toga ima problema s kretanjem i pomicanjem dijelova tijela, ali mijenja se i osobnost. Lakše izgubi strpljenje, ima ozbiljne promjene raspoloženja i impulzivnija je nego prije.

 

8. Depresija: kod žena tuga, kod muškaraca ljutnja

Prodire u svaki dio života. Ne samo da utječe na raspoloženje nego i na stvari o kojima osoba misli, na pamćenje i na odluke. Mijenja način razmišljanja o svijetu koji je okružuje. Različito se manifestira ovisno o spolu. Žene se često osjećaju bezvrijedno, tužno i krivo, a muškarci umorno, razdraženo i ljutito.

 

9. Opsesivno-kompulzivni poremećaj: anksioznost i tjeskoba

Ovo stanje osobu čini tjeskobnom te ima misli i poticaje koje jednostavno ne možete zaustaviti. Na primjer, nešto je tjera da stalno iznova pere ruke. Sumnja u sebe i dugo rješava jednostavne zadatke. Ako takvu osobu netko kritizira, to samo hrani njenu anksioznost pa se osjeća još gore.

 

10. Bipolarni poremećaj: intenzivne promjene raspoloženja

Uzrokuje promjene raspoloženja koje idu daleko iznad normalnih uspona i padova svakodnevnog života. Kada je takva osoba “gore”, osjeća se nervozno, brzo govori i sklona je rizičnim stvarima. Kada je “dolje”, zabrinuta je, nema energije i osjeća se bezvrijedno. Ponekad su ti osjećaji izmiješani. Ove intenzivne promjene čine nered u spavanju i količini energije i takvoj je osobi teško jasno razmišljati.

Vijesti

Vaši začini se neće sušiti i ostati će duže svježi i to samo uz par trikova.

Određivanje mirovine kroz bodove

Dome, zdravi dome

Uvjeti za ostvarivanje prava za obiteljsku mirovinu

Otvorite svoj profil – vaši online recepti

Related posts

Da prestanemo jesti kruh, što bi se dogodilo?

Simptomi gihta i kako ga liječiti

Zdravstvo na raskrižju: Umjesto skrbi, razvoja i partnerstva, imamo usluge, racionalizaciju i limite

Ostavi komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com