"> Životinje liječe ljude - Treća dob i 50+
">
Prijatelji životinja

Životinje liječe ljude

Pas – najbolji čovjekov prijatelj

Na popisu životinja terapeuta svakako spadaju psi. Ljudi koji šeću svoje pse nekoliko puta na dan ne pate od hipodinamije. Isto tako, pseća slina sadrži likozime, anti-infektivne agente koji pomažu u bržem zarastanju rana. Veliki psi imaju vrlo aktivan alfa ritam, pa pacijenti sa srčanom insuficijencijom mogu po pola sata na dan držati ruke blizu psećeg srca kako bi se osjećali bolje.

Za razliku od mačaka koje uživaju u tretira ju svojih gospodara, psi bolesti svojih vlasnika doživljavaju previše emocionalno i prekrasno izražavaju svoju odanost ljudima. Pas je čovjekov najbolji prijatelj, no posebno je dobar za starije osobe. Starije osobe sa psima također imaju bolje zdravlje od onih koji ih nemaju Zanimljivo je kako i obitelji koje imaju psa bilo koje pasmine bolje znaju kako se lakše nositi s konfliktima. Stručnjaci dodaju kako pasmina psa također ima ulogu pri tretmanu neke specifične bolesti pogotovo kod starijih osoba. Ljudi s ozbiljnijim psihološkim problemima trebaju tihog, prijateljski raspoloženog psa poput labradora i zlatnog retrivera. Ovaj posljednji je posebno pogodan za osobe jače naravi, neuravnotežene, ljude koji imaju povišeni tlak ili imaju česte glavobolje. Njemački pas ovčar i centralno azijski pas ovčar pomažu u oporavku koordinacije pokreta nakon trauma. Ti psi uče ljude s lokomotornim problemima hodati. Živahan španijel dobre naravi aktivnoj bebi može biti dobar prijatelj. Zapanjujuće je kako je kineski pas terapeut koji svog vlasnika može osloboditi raznih bolesti (astme, problema s tlakom i brojem otkucaja) tretira i alergije, te neke kožne bolesti. Stručnjaci kažu da takvi psi usporavaju klinički tijek raka.

 

Terapije životinjama
Slijedeća popularna terapija je jahanje na konju. Hipokrat je rekao da sjedenje u sedlu spašava čovjeka od mračnih misli.

Iako su se istraživanja o ljekovitom utjecaju životinja počela provoditi tek od osamdesetih godina 20. stoljeća, terapija uz pomoć životinja potječe iz 18. stoljeća, kad je terapijsko jahanje ili hipoterapija korišteno za popravljanje tjelesnog držanja, održavanje ravnoteže, poboljšanje koordinacije i liječenje problema sa zglobovima. Uz te tjelesne učinke, primijećeno je da hipoterapija navodi ljude da se osjećaju vrjednijima i sposobnijima jer su pacijenti u sedlu bili oslobođeni “okova” invalidskih kolica i štapova. I danas se konji koriste kao dodatak psihoterapiji, da pomognu pacijentima povećati snagu svog ega, samopouzdanje i snalaženje u društvu.
Terapija u koju su uključeni delfini dobra je za psihološki oporavak pacijenata nakon prometnih nesreća.

Iako se većina istraživanja pozabavila psima, primijećeno je da i druge vrste povoljno utječu na zdravlje. Nekoliko studija zabilježilo je pozitivne promjene na djeci s posebnim potrebama kojima je omogućeno druženje s morskim životinjama, konkretno dupinima, kornjačama i ribama.
Mnoga istraživanja pokazala su dobrobiti druženja s dupinima, a jedno od novijih izvedeno je u Hondurasu na petnaestero depresivne djece. Psiholozi sa Sveučilišta u Leicesteru, koji su surađivali na istraživanju, utvrdili su da su simptomi depresije bili slabiji kod djece koja su plivala s dupinima, nego kod druge koja su plivala na istome mjestu, ali bez dupina. Naime, jedna grupa plivala je i ronila u društvu dupina po sat vremena dnevno tijekom dva tjedna, dok je druga činila to isto, ali bez dupina. Kod obje grupe nakon dva tjedna zabilježeno je poboljšanja, ali je bilo veće kod pacijenata iz grupe koja se družila s dupinima.
Prof. Michael Reveley, sudionik istraživanja, primijetio je da su dupini vrlo inteligentne životinje, sposobne za složeno ophođenje s ljudima te da imaju pozitivan stav prema ljudima. “Neki depresivni ljudi imaju teškoće u komunikaciji s drugim ljudima i bolje reagiraju na druge oblike komunikacije. Ljudi su dio prirodnog svijeta, pa interakcija s njime ima povoljne učinke na nas”, rekao je prof. Michael Reveley.
Dr. Iain Ryrie bliskost ljudi i dupina, ali i drugih sisavaca objasnio je sličnošću naših limbičkih sustava, dijelova mozga koji igraju glavnu ulogu u reguliranju mnogih fizioloških i emocionalnih procesa. “Mi ljudi programirani smo na potrebu za dodirom i povezanošću s drugima, po čemu se razlikujemo od gmazova, koji nemaju limbički komunikacijski sustav. Stoga smo sposobni stvarati prisne odnose s brojnim sisavcima, zbog biološke i društvene sličnosti.”
Životinje, osobito sisavci, nabolje mogu promijeniti našu sposobnost socijaliziranja, koja je kod depresivaca tipično smanjena i usmjerena prema izolaciji. Stoga je logično da plivanje s dupinima i druženje s drugim životinjama može ublažiti depresiju i tjeskobu.

U Africi, slonovi pomažu ljudima u izlječenju nekih bolesti, dok su u Australiji liječnici klokani.
Izvor: themajka.com

Povezane vijesti

Imaju li životinje menopauzu?

Administrator

VIDEO: Znate li zašto slonovi imaju velike uši? Pogledajte i video

Administrator

Moje vječno putovanje za ljubimce

Administrator

Životinje liječe ljude

Administrator

PRVA PRESUDA ZA ZLOSTAVLJANJE ŽIVOTINJA U HRVATSKOJ!

Administrator

Morski psi imaju najbolje prijatelje

Administrator