Blog

Zdravlje i bolesti

Zdravlje i bolesti  

 

Zima, zima – e, pa šta je,
ako je zima, nije lav!
Zima, zima – pa neka je,
ne boji se ko je zdrav!

A šta može zima meni,
šta mi može, šta mi smije?
Nek mi nosić pocrveni,
eto to je, to je sve!

Read more: http://www.pjesmicezadjecu.com/zimske-i-bozicne-pjesmice/zima-zima-e-pa-sta-je.html#ixzz5g9OdPiF7

Moja generacija učila je ovu jednostavnu pjesmicu napamet u osnovnoj školi, ali mislim da današnji kurikul ne predviđa učenje tog sadržaja koji jednostavnim riječima tako mnogo govori o pravilima važnim za život.

Ove godine zima nije bila tako strašna, bar što se tiče loženja. Počeli smo ozbiljno grijati u studenom i evo već u drugoj polovici veljače temperature su se penjale preko 10 stupnjeva celzijusa tako da nije trebalo puno grijati. U Zagrebu smo snijega imali malo i kratko. Nije da mi je žao zbog toga. Moram priznatida da mi je što sam starija snijeg sve draže gledati samo na televiziji ili kroz prozor tople sobe. A sjećam se s radošću i nostalgijom davnih godina iz djetinjstva i mladosti kad sam stvarno uživala u sanjkanju, skijanju ili samo boravku na snijegu.

Dakle, unatoč tome što zima nije bila jaka i što sam se cijepila protiv gripe, uspjela sam se razboljeti. Počelo je jednog vjetrovitog dana kad me propuhao oštar sjeverac s upalom oka. Nakon tjedan dana započela je i neka viroza s niskim temperaturama, zimicom i slabošću. Bio je to period tmurnih dana tako da mi u početku nije teško bilo ostati u krevetu. Skupila sam desetak dobrih knjiga od Murakamijevih Muškaraca bez žena, Vegetarijanke, Uspavanke, Leile Slimani; Gospodinove Fizike tuge; Divljih gusaka, Julijane Adamović do Pacijenta iz sobe 19, Zorana Žmirića , zatim Zuleiha otvara oči, Grobna gruda, Metalno srce,,, Različiti autori, kulture, tematike, prostori i vremena događanja u ovim djelima, ali svi imaju neku duboku, možda malo tešku, čak mračnu problematiku. Sve ih preporučam. Život je takav. Čista psihologija.Kad si loše,uzmi tešku knjigu pa ćeš shvatiti da tebi i nije tako loše.

I tako sam u čitanju i spavanju provela tjedan dana, a onda se temperatura popela preko 38 stupnjeva. Znala sam da to nije samo viroza : opet upala pluća. Antibiotik i mirovanje još dva tjedna, ali sad već nisam mogla ni čitati , ni gledati TV,ni surfati na mobitelu po društvenim mrežama. Oči su mi bile u komi. Upala i suhoća dosegla je kritičnu razinu. Samo kapanje,blago sklopnjene oći i narovno mirovanje.

A onda je napokon došlo i ovo lijepo vrijeme. A ja još nisam u formi unatoč tome što jako dobro znam što trebamo raditi da budemo fit , a to je dobro i kvalitetno papati, dosta spavati i kretati se. Kretanje je bilo najveći problem cijelo vrijeme moje bolesti   jer je bilo u kontraindikaciji s mojim zdravstvenim stanjem. Odnošenje smeća u podrum i recikliranje po nedavno dostavljenim kantama : STAKLO, PAPIR, PLASTIKA uglavnom mi je bila jedina rekreacija.

Dok ponovo ne krenem na yogu i šetnje razmišljam kako vratiti poljuljani imunitet.

Imunitet je prirodni obrambeni sustav organizma koji ga štiti od virusa i bakterija i bolesti koje oni izazivaju. Imunitet nasljeđujemo od svojih roditelja i to je primarni imunitet. Sekundarni imunitet dobivamo svojim načinom života.

Sve što se unosi u organizam, ali i navike poput kretanja i boravka na svježem zraku, utječe na sposobnost imuniteta da brani organizam od bolesti. Imunitet se također dijeli na aktivni i pasivni. Zimi je imunitet obično slabiji nego ljeti, te su i bolesti poput gripe tada puno učestalije.

Osnovni problem početkom jeseni je taj što zbog pada temperatura ljudi smanje unos vode i druge tekućine

Osim loših prehrambenih navika, na pad imuniteta uvelike utječe i promjena životnog stila koja nastupa u jesen. Zbog nižih temperatura ljudi sve manje borave na svježem zraku, a time si također ograničavaju kretanje.

Niže temperature i smanjivanje dnevne svjetlosti, umor zbog obaveza i stresa, okolnosti su koje zahtijevaju prilagodbu našeg organizma i imuniteta.

Dolaskom lijepih sunčanih dana treba izaći van u svakodnevnu šetnju jer će nam sunce najbrže vrati snagu. Kad se vratite pripremite si dobar čaj.

 

KAKO PRIPREMITI DOBAR ČAJ?

Žličicu osušene majčine dušice prelijte šalicom kipuće vode (oko 2,5 dl), nakon 10 minuta procijedite i zasladite bagremovim medom. Pijte jednu do tri šalice dnevno, prije obroka.

Dvije žličice lista matičnjaka prelijte s 2,5 dl vrele vode i ostavite pokriveno u posudi desetak minuta. Procijedite i popijte prije spavanja.

Žličicu lišća suhe metvice, prelijte šalicom kipuće vode i procijedite nakon 5 minuta. Čaj je odličan prirodni tonik za jačanje cijelog organizma zimi. U kombinaciji s kamilicom ili majčinom dušicom i matičnjakom pomoći će kod bolova u želucu, mučnine i povraćanja.

Nadam se skorom potpunom ozdravljenju. A kako ste vi ?

 

Duba Prlić, veljača 2019.

 

Related posts

Briga o našoj u svijet “izbjegloj” djeci i unucima

Čuvaj, poštuj i pomogni! Ili oni to nemoraju. Vozači Cammea ponovno šokiraju!

Koliko dugo nam treba da usvojimo novu naviku ili se riješimo stare…? 21 dan!

Ostavi komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com