"> Zašto (ne)volimo grad koji teče? - Treća dob i 50+
">
Blog Društvo Naše priče

Zašto (ne)volimo grad koji teče?

 

 

RIJEKA – Grad koji teče još od devetnaestoga stoljeća plijeni pažnju kao tada jedna od najvećih srednjoeuropskih luka i središte industrije. Smještena na zapadu, okružena planinama i morem; kišna poput Londona, Rijeka je nedvojbeno stekla status specifičnoga grada hrvatske obale.

Počeci Rijeke – ukratko

Povijest ,,tekućeg grada“ vrlo je opširna i bogata, baš kao i njezina sama struktura. U ovom ću poglavlju istaknuti samo nekoliko od pregršt značajnih zbivanja i godina koji su ispričali priču lučkoga grada.

 

Život na priobalju riječkoga zaljeva egzistira još od prapovijesti. Najstariji tragovi prisutnosti čovjeka na području Rijeke proizlaze iz davnog neolitika i paleolitika. Ostatci prapovijesnih građevina (Solin iznad Martinšćice, Trsatski brijeg i Veli vrh – Gradišće iznad Rječine) sežu još iz brončanog i željeznog doba. Bogato je naselje tako postalo glavnom atrakcijom Riječkoga zaljeva, ali i lukom u doba života Ilira, odnosno Liburna.

 

Premda ostaci tragova sežu iz doba paleolitika i neolitika, najstarijim se riječkim naseljima smatraju keltska Tarsatika na Trsatskom i Tarsata. Za vrijeme vladavine rimskoga cara Cezara Oktavijana, Rijeka se pomiče bliže moru – na desnu uvalu Rječine (današnji Stari grad).

 

Dva stoljeća nakon, grad je, imenovanjem Josipa Jelačića za guvernera Rijeke pripojen Banskoj Hrvatskoj. Nakon tzv. hrvatsko-mađarske ,,Riječke krpice“, Rijeka biva pripojena Mađarskoj koja ju ubrzo razvija u svoje najveće lučko središte.

 

Nakon što se raspala Austro-Ugarska (1919.), Rijeka i Sušak (riječko naselje), pripadnu državi Slovenaca, Hrvata i Srba. Nedugo zatim, Rijeku su pripojili Talijani, pod izgovorom da su upravo oni najbrojnija etnička zajednica u gradu.

Godine 1924., Rimskim je sporazumom kojim Rijeka pripala Italiji, a Sušak Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (uz zajedničko upravljanje lukom).

 

Po osamostaljenju Hrvatske 8.listopada, 1991., jedinice Jugoslavenske narodne armije napuštaju Rijeku. Tim postupkom započela je demilitarizacija grada. Grad je postao apsolutno demilitarizitan preuzevši prostor bivše vojarne ,,Trsat.“ Na tom je području izgrađen sveučilišni kampus.

 

Nadalje, općina Rijeka ukinuta je 1992. godine. Umjesto nje nastali su gradovi: Rijeka, Kastav, Bakar i Kraljevica; te općine: Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje i Klana.

 

Rijeka je postala središtem Primorsko-goranske županije i zadržala status značajne hrvatske luke.

 

(Ne)iskorišteni potencijali u Rijeci

Poznato je već da je Rijeka važila za glavno industrijsko, ali i financijsko središte ovih prostora. Tako je bilo sve do propada Rijeke devedesetih godina, što je uzrok okretanja grada k turizmu i ostalim uslužnim djelatnostima. Primjerice, u gradskoj tvornici Harteri i više je nego živo za vrijeme trajanja festivala. U međuvremenu, prostor izgleda sasvim jezivo.

 

Idući primjer jest tvornica (duhana, šećerana, brodskih turbina, telegrafskih stupova), smještena u centru grada, a koja je doživjela pad 90-ih godina. Iako je grad otkupio tvornicu, ona je i dalje u nepromijenjenom stanju.

 

Otkriće tunela (najvjerojatnije izgrađen tijekom Drugoga svjetskog rata za potrebe vojske) na riječkoj Drenovi 2014., odličan je potencijal za razvoj kulture. Ipak, smatra se kako u Rijeci vojno graditeljstvo nije dovoljno cijenjeno. Upravo iz tog razloga Lansirna rampa za torpeda, vojarna na Sv. Katarini i vojarna u Dragi posve propadaju.

 

Navedeni primjeri samo su neki od brojnih dokaza da Rijeka može bolje.

 

Gradu Rijeci nedostaju parkovi, cvijeće, šetališta. Nedostaje obnove u pravom, duhovnom smislu i ostvarivanje svih njezinih potencijala.

 

Što čini Rijeku posebnom

Kontradiktornost i povoljnost riječkoga smještaja u blizini planina i mora, samo su jedan od načina kojima se grad izdvaja u gomili. Teško je to opisati. ,,Šta da“ grad jednostavno odiše svojevrsnom neobičnom vibrom koju osjetiš provodeći vrijeme u njemu. Tu vibru nemoguće je definirati – ali da, ona nedvojbeno postoji!

 

Samo u Rijeci ljudi se pripremaju za ,,Peto godišnje doba“ više nego za Novu godinu. Samo u Rijeci dvoumit ćeš se između nošenja sunčanih naočala i putnog kišobrana u torbici. Samo u Rijeci, kući ideš ,,plivajući.“ Plivajući zanosnim modrim morem, ali i lokvama i potocima kiše koji svojim obiljem nadmašuju sve londonske padaline. Ups, pa taj kišobran je premalen – slomit’ će ga riječka bura! Samo u Rijeci ljudi te pitaju: ,,Biš li htio“, umjesto ,,Bi li htio?“

U Rijeci se održavaju razne manifestacije kao što su ,,Homo si teć (najbrojnija ulična utrka u Hrvatskoj)“ ili regate. Valja spomenuti i čuvene Riječke noći, događaj vođen uspješnim umjetnicima glazbeno-scenskih izraza koji izvode razne scenske komade.

 

Iako, u pojedinim segmentima, nepravedno zakinut, Rijeka je grad koji odiše posebnošću i jedinstvenom karizmom. Riječke su ulice uske, ceste strme, a kafići uvijek puni. Rijeka je grad od kojeg se očekuje neočekivano. Rijeka je – rijeka sreće, povijesti i kulture.

 

 

 

 

 

 

 

Helena M.,Treća dob

Smatrate li da za cijepljenje treba postojati mogućnost izbora?

Povezane vijesti

Školska djeca u Kini rade preko noći kako bi proizvela uređaje za tvrtku ‘Amazon’

Administrator

Godinama su se voljeli i na kraju su samo htjeli umrijeti zajedno. Nije im uspjelo, a nju je dočekala strašna kazna

Administrator

Palijativna skrb u Hrvatskoj dostupna malom broju bolesnika

Administrator

Ne ostvaruje se želja, već unutarnja namjera!

Administrator

Kako će funkcionirati i tko će imati pravo na ‘Cro karticu’?

Administrator

Sve po 60 za one nakon 60

Administrator