Društvo Mirovine

Za 40 godina staža od 2388 do 9074 kune mirovine

Komisija procjenjuje da će zbog starenja stanovništva hrvatska mirovina za puni staž pasti ispod 30% plaće, a na zapadu na 40%

Od početka godine četiri obvezna mirovinska fonda, koja raspolažu s 80 milijardi kuna mirovinske štednje, zaradila su članovima 4,5 posto na uložena sredstva za najčešću B kategoriju osiguranika. To su nešto niži prinosi nego prije dvije, tri godine, no i dalje su među većima u Europi, u kojoj se brojni mirovinski fondovi suočavaju s gubicima i do 4 posto. Toliki minusi nisu zabilježeni od financijskog sloma 2008. godine, samo što ih ovaj put nisu izazvali mešetari, nego monetarne vlasti politikom nultih kamatnih stopa. Hrvatski su fondovi i dalje u debelom plusu i zbog toga što se hrvatska država zadužuje skuplje nego Njemačka, Austrija ili Velika Britanija.

Prijevremena 20% manja

Mirovinski su fondovi kroz uplate doprinosa (59 milijardi kuna) ili prinose (20 milijardi kuna) dosad skupili oko 80 milijardi kuna, no taj će se novac u znatnijoj mjeri početi vraćati osiguranicima kada u starosnu mirovinu krenu generacije rođene nakon1962. godine, što će biti poslije 2022. godine. Još neko će vrijeme odgovornost za tekuće mirovine biti na leđima državnog mirovinskog sustava i proračuna. Tko ove godine ode u punu starosnu mirovinu, može očekivati od 2388 do 9074 kune mjesečne mirovine za 40 godina staža, ovisno o tome kakva mu je bila plaća. Najviša mirovina ograničena je na 3,8 najnižih, a prema posljednjem izračunu svakom se radniku po godini staža jamči 59,71 kuna mirovine. Tko ode u prijevremenu mirovinu, treba računati s umanjenjem i do 20 posto. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje navodi da ljudi koji odlaze u mirovinu s 40 i više godina staža u prosjeku dobivaju oko 3400 kuna mirovine, odnosno 60% prosječne plaće.

Što s 2. stupom

U većini zapadnih zemalja prva je mirovina oko 70% zadnje plaće, no ulažu se veliki napori da se taj omjer zadrži jer troškovi starenja odnose sve više javnog, ali i privatnog novca. Europska komisija procjenjuje da će se u idućih 30 godina zapadne mirovine također spustiti na 40 posto plaće, a Hrvatska bi prema tim projekcijama pala ispod 30 posto, neovisno o privatnoj mirovinskoj štednji. Samo 14% postojećih umirovljenika odradilo je puni radni vijek. Od nove se Vlade očekuju dvije važne odluke u području mirovina, jedna je vezana uz ranije povećanje radnog vijeka na 67 godina, kao što je to najavila Oreškovićeva Vlada, ili zadržavanje odluke Milanovićeve Vlade da se tek nakon 2030. krene u postupno povećanje. Drugi su problem mirovine iz drugog stupa koje će, unatoč solidnim prinosima mirovinskih fondova, biti niže od mirovina iz prvog stupa ako se ne promijeni formula za izračun mirovina, odnosno ako osiguranici 2. stupa ostanu bez zaštitnog dodatka. HDZ u kampanji nije spominjao da će i na 2. stup primijeniti 27% dodatka, ali bi osiguranicima drugog stupa omogućio da jednokratno povuku 10% svoje štednje kao pripremu za život u mirovini. Udruženje mirovinskih fondova nije se izjašnjavalo o tom, i za njih potpuno novom prijedlogu. Svaka isplata sredstava s privatnih računa građana smanjila bi visinu buduće mirovine i s te strane učinak bi bio negativan, no to što bi osiguranici dobivali dio novca odjednom moglo bi ići u prilog jačanju svijesti građana o važnosti štednje. Hrvatska može spriječiti smanjenje mirovina samo ako više novca usmjeri u štednju, na što sadašnje generacije umirovljenika gledaju sumnjičavo.

Related posts

Prije 20 godina umro je Gojko Šušak. Da je poživio, bio bi optužen za ratne zločine

ZAPOŠLJAVANJE UMIROVLJENIKA

Zašto nesposobni ljudi misle da su sposobni?

Ostavi komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com