• Naslovnica
  • Društvo
  • Vlasnici javnog zdravstva su građani koji se oštro protive njegovoj privatizaciji
Društvo Medicina Mirovine

Vlasnici javnog zdravstva su građani koji se oštro protive njegovoj privatizaciji

 

Među tristo potpisnika otvorenog pisma ministru zdravstva Milanu Kujundžiću u vezi izmjene “zdravstvenog zakona” nalazi se i Sindikat umirovljenika. Naime, iz nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti jasno je kako je riječ o privatizaciji one primarne, pri čemu se pojavljuju opravdana strahovanja pacijenata oko njezine dostupnosti.

 

Potpisnici otvorenog pisma ministru Kujundžiću, kojeg potpisuje dr. Dražen Gorjanski, traže odgovor na tri pitanja uz dana pojašnjenja:

“Poštovani gospodine Ministre! Slijedom otvorenog savjetovanja o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa potpunu i trajnu privatizaciju primarne zaštite, molimo Vas pojasnite hrvatskoj javnosti slje­deće:

1. Zbog čega se provodi potpuna privatizacija pri­marne zaštite?

Privatizacija se pokazala sporna i kod nas i u drugim zdravstvenim sustavima zbog sljedećeg:

a)             Iako se broj usluga povećavao, nije došlo ni do po­rasta zdravlja građana, ni smanjivanja lista čekanja kao ni smanjivanja zdravstvene potrošnje.

b)            Kontrola povećanog broja učinjenih usluga poka­zuje (u svim sustavima) kako je riječ samo o načinu uve­ćavanja prihoda ambulante. Drugim riječima, usluge se povećavaju ne s ciljem boljeg liječenja pacijenata, nego s ciljem veće zarade.

c)             Želja za povećanjem zarade prečesto navodi liječ­nike na lažiranje učinjenih usluga ili drugačije (skuplje) prikazivanje učinjenih usluga, no što je to bilo u stvar­nosti.

Posebno poteškoću predstavlja (u želji za što većom zaradom) mogućnost prevelike primjene ne­potrebnih i uvijek potencijalno opasnih zdravstvenih usluga.

2. Hoće li privatizirane ambulante raditi na načeli­ma konkurentnosti i slobodnog tržišta ili će i da­lje biti na državnim jaslama?

Prema Nacrtu Zakona, privatne ordinacije neće biti samostalni poduzetnici, te neće poslovati na načeli­ma slobodnog tržišta i konkurentnosti. Iako privatne, ambulante će i dalje biti na ugovoru s HZZO-om koji će im pokrivati plaće, sve troškove poslovanja i dodat­no plaćati za učinjene usluge (505.000 kuna godišnje za standardnu ambulantu). Pored stalnog i sigurnog ugovora s HZZO-om, privatna će ambulanta moći i zarađivati samostalnim poslovanjem.

Kako nazvati takvu privatizaciju kojoj je suština biti privatnik na državnim jaslama: lažna, podvaljena, uhljebistanska, hrvatska? Smatrate li takvu privatiza­ciju dobrom za hrvatsko zdravstvo? Smatrate li takvu privatizaciju pravednom prema bolničkim liječnicima koji i dalje ostaju javni djelatnici?

S obzirom da će vlasnici ambulante pravo na dje­latnost moći prenijeti (drugim riječima prodati odno­sno ostaviti u nasljedstvo svojoj djeci) jasno je da tako potpuno zatvaramo primarnu zaštitu za mlade liječ­nike, legaliziramo nepotizam i stvaramo plemstvo obiteljske medicine. Smatrate li stvaranje plemstva u javnom zdravstvu primjerenim činom?

3 Slažu li se i vlasnici primarne zaštite (hrvatski građani) s pretvaranjem javnog zdravstva u isključivo privatnu djelatnost?

Prije potpune privatizacije primarne zaštite trebalo bi o tome pitati i vlasnike tj. hrvatske građane. Jer, upravo su hrvatski građani (a ne neka politička stranka ili Vlada) vlasnici javnog zdravstva. Slažu li se i vlasnici s planiranim poklanjanjem svoga zdravstva (budućim) „privatnicima”? Miješanje privatnog i javnog zdravstva ne nailazi na odo­bravanje hrvatskih građana.

U anketi provedenoj u časopisu Lider, 99,1% građana (5.123 glasova) u odnosu na 0,9% (49 glasova) izjasnilo se protiv miješanja javnih i privatnih praksi. S obzirom na navedeno, ne smatrate li nužnim pitati građane o najav­ljenoj privatizaciji? Ne smatrate li da bi građani na refe­rendumu trebali odlučiti o sudbini svoga zdravstva?

“Poštovani gospodine Ministre, nadamo se da ćemo suradnjom svih zainteresiranih iznaći bolje modele ra­zvoja javnog zdravstva i odagnati sumnje o podvaljenoj privatizaciji primarne zaštite. Pri tome i oni željni privati­zacije neće biti zakinuti – oni uvijek mogu osnovati privat­nu ambulantu ili polikliniku, odvojiti se od HZZO-a i zaplivati poduzetničkim vodama” – zaključno piše u otvorenom pismu.mirovina.hr

 

 

Related posts

Majke još uvijek kažnjene manjim mirovinama

Stariji dižu ruku na sebe češće nego ostali

Kolike će zapravo biti mirovine nakon mirovinske reforme?

Ostavi komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com