"> UTRNULOST - Treća dob i 50+
">
Invaliditet Zdravlje

UTRNULOST

Vrlo čest simptom MS je utrnulostt, često u udovima ili po cijelom tijelu ili u licu. Utrnulost je podijeljena u četiri kategorije:

• Parestezija – osjećaji bockanja igala, peckanje, zujanje ili osjećaj puzanja mrava po tijelu
• Distestezija – gorući osjećaj uzduž živaca; promjene u percepciji dodira ili pritiska; lagani kontakt postaje bolan
• Hiperpatija – povećana osjetljivost na bol
• Anestezija – potpuni gubitak bilo kojeg osjeta, uključujući dodir, bol ili toplinu
• Prve tri vrste ukočenosti – parestezija, dizetezija i hiperpatija – sve su često u različitom vremenu i različitom stupnju kod ljudi koji boluju od MS-a. Četvrti tip, anesteziju, rijetko doživi netko s MS-om.

Senzorni simptomi kod većine ljudi dolaze i odlaze i obično imaju dobru prognozu da oni ne ostanu trajni. Često se promjena osjeta događa samo duž nekih područja na koži ili na određenim područjima, kao što su jedna ili obje ruke, ruke ili noge. Za osobe kojima još nije dijagnosticiran MS, ukočenost nije nužno pokazatelj te bolesti. Brojni uvjeti mogu uzrokovati slične simptome ukočenosti. Među njima su dijabetes, sindrom karpalnog tunela, zubobolja, problemi s leđima i vratom, nedostatak vitamina, anemija, pa čak je prouzrokuje i preuska odjeća.

Tretmani
Kada je uzrokovana MS-om, utrnulost je obično bezopasna, često stvarajući malo ili nikakvu bol. Lijekovi se obično ne propisuju za ovo stanje, osim ako ne postanu bolni ili diestetični (bol pri dodirivanju kože). Prema nekim pojedincima s MS-om, previše razmišljanja o ovom simptomu zapravo mogu povećati osjećaj ukočenosti, pa većina pokušava ovaj simptom ignorirati.

Ako se propisuju lijekovi, steroidi (kao što je kortizon) oni mogu poboljšati stanje smanjujući upalu. Ovo može biti osobito korisno ako nedostatak osjetljivosti oslabi rad do točke koja utječe na dnevne aktivnosti. Općenito, steroide je najbolje izbjegavati kad god je to moguće kako bi se njihova upotreba ostavila za ozbiljnije medicinske probleme.

Niacin (jedan od vitamina skupine B) ponekad pomaže kod smanjenja ukočenosti. Neurontin® (gabapentin), Lyrica® (pregabalin), Dilantin® (fenitoin) i Tegretol® (karbamazepin) su antiseizurni lijekovi koji se mogu propisati za kontrolu bolnih peckanja ili osjeta električnih udara. Mogu se propisati i drugi moderni antikonvulzivi. Elavil® (amitriptilin) je sredstvo za umirenje i antidepresiv koji može biti učinkovit u smanjenju ukočenosti. Njegov popis nuspojava uključuje pospanost; stoga ovaj lijek treba uzimati samo kad se možete odmoriti ili noću prije odlaska u krevet. Mogu se pokušati i s ostalim antidepresivima, poput Pamelor® (nortriptyline) ili Tofranil® (imipramine).

Unatoč spomenutim lijekovima, lijekovi se rijetko propisuju samo za ovo stanje, osim ako su senzorni simptomi bolni ili distestični. Kao i kod svih simptoma MS-a, trebalo bi se obratiti liječniku. On bi mogao vidjeti da li se ukočenost doista može pripisati MS-u, već i da li će možda preporučiti daljnje pretrage ili odrediti liječenje.

Autor: Ivan Novak

S kojim problemima se najčešće suočavate?

Povezane vijesti

Gerijatrijska rehabilitacija

Administrator

Završna večer grupe umirovljenika iz Vinkovaca u Toplicama Lipik! Pogledajte

Administrator

Liječnici otkrili koje se 3 bolesti najčešće pogrešno dijagnosticiraju! Na listi se našao i infarkt

Administrator

Evo zašto Uskrs simboliziraju zeko i jaja

Administrator

Matična mliječ – kraljica je koja čisti od otrova i regenerira nas

Administrator

Sigurno ga ne pijete, a upravo nas on štiti od posljedica mogućeg moždanog udara

Administrator