Tražimo hitne mjere protiv siromašenja umirovljenika!

 

Nakon što je 1. veljače 2017. godi­ne potpisan Sporazum o osniva­nju Nacionalnog vijeće za starije osobe i umirovljenike,  u dvorani Ministarstva rada i mi­rovinskog sustava, uz prisutnosti svih članova i njihovih zamjenika, održana je konstituirajuća sjednica. Za pred­sjednika Nacionalnog vijeća izabran je Ante Gavranović iz Matice umirovljeni­ka Hrvatske, dok je za potpredsjednika izabran Marinko Papuga, pomoćnik mi­nistra rada i mirovinskog sustava. Pod­sjećamo, Nacionalno vijeće sastavljeno je od 12 predstavnika i to od četiri pred­stavnika Vlade (ministarstva rada, socija- le, financija i zdravstva), šest predstavni­ka umirovljenika – po troje iz redova Ma­tice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske, te predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinskog osigu­ranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Nakon izglasavanja izmijenjenog po­slovnika, pod točkom program rada, u ime 25 posto građana Hrvatske starijih od 60 godina i umirovljenika, predsjed­nik  Nacionalnog vijeća Ante Gavranović obrazložio je hitne mjere, od strane Sin­dikata umirovljenika Hrvatske i Matice- mirovljenika Hrvatske usuglašene kao hitne za poboljšanje položaja umirov­ljenika i starijih osoba, populacije koja je zapostavljena i zaboravljena. Predstav­nici umirovljenika traže da se do slje­deće sjednice pripreme izračuni troška predloženih mjera.

1.TRAŽIMO HITNO JEDNOKRATNO POVEĆANJE MIROVINA, I TO ZA NAJMA­NJE:

– Mirovine do 2.000 kn – povećati za 10 posto;

– Mirovine od 2.001 do 3.800 kn – pove­ćati za 7,5 posto;

– Mirovine od 3.801 do 6.000 kn – pove­ćati za 5 posto.

     Od 2008. godine mirovine su porasle ukupno za 6,9 kuna, a neto plaće za 9,4 po­sto, dok je inflacija u istom razdoblju iznosi­la 11,5 posto. To je utjecalo na pad relativ­ne vrijednosti mirovine, odnosno da udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći u siječnju 2016. godine iznosi 38,95 posto, čime je Hrvatska daleko ispod svih zemalja u okruženju. Taj udjel će nastaviti padati, osobito stoga što se prvim potezima Vlade išlo na povećanje isključivo mirovina viših od 6.200 kuna, a planira se i povećanje za 10 posto svih mirovina po posebnim propi­sima, viših od 5.000 kn.

Takva neadekvatnost mirovina dovela je do situacije da je 31,9 posto svih građana starijih od 65 godina izloženo riziku odsiro- maštva i socijalne isključenosti, po čemu je Hrvatska na 4. mjesto u Europskoj uniji.

2.TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU FOR­MULE USKLAĐIVANJA MIROVINA:

– S postojeće formule po kojoj se mirovi­ne usklađuju za 70 posto povoljnijeg indek­sa (rasta plaća ili rasta cijena), na isključivo usklađivanje za 100 posto vrijednosti po­voljnijeg indeksa.

Ostavi li se mješovita formula koju su iznjedrile bivše vlade, unaprijed se predo- dređuje pad realne vrijednosti mirovina u odnosu na plaće od 30 posto.

3.TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU NAČI­NA OBRAČUNA DODATNOG DOPRINOSA NA MIROVINE ZA ZDRAVSTVENO OSIGU­RANJE:

  • Na način da se doprinos obračunava na razliku iznad cenzusa u visini prosječne neto plaće u prethodnoj godini (5.664 kn), a ne na cijelu mirovinu ako prelazi cenzus i za jednu kunu. Očekujemo da se daljnjim izmjenama zakona takav dodatni doprinos ukine u cijelosti.

Velika većina europskih zemalja nema zdravstveni doprinos iz mirovina, a u neko­liko zemalja u kojima postoji, poglavito se odnosi na dugoročno liječenje, i na razini je simboličnog. U Hrvatskoj od 2009. godine postoje dvije stope dodatnog doprinosa, od kojih jednu plaća proračun. K tome, obra­čun takvog doprinosa na cijelu mirovinu, nije u duhu poreznih reformi.

4.TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU NAČI­NA OBRAČUNA DRUGOG DOHOTKA ZA UMIROVLJENIKE:

-Da se, u duhu načina obračuna poreza na prvi dohodak za umirovljenike, odnosno poreza na mirovine, gdje se porezna stopa umanjuje za 50 posto te iznosi 12 posto, isti način obračuna primjenjuje i za drugi doho­dak umirovljenika, tj. za rad po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru.

Postojeća disonanca u obračunu prvog i drugog dohotka za umirovljenike, ima i dodatnu štetu jer starije osobe udaljuje s tr­žišta rada, što je štetno za zemlju koja ima gotovo najnižu stopu zaposlenosti starijih od 65 godina u EU.

5.TRAŽIMO HITNO BRISANJE OGRA­NIČENJA PRAVA NA RAD DO POLA RADNOG VREMENA ZA KATEGORIJU PRIJE­VREMENIH STAROSNIH UMIROVLJENI­KA:

-U svjetlu inicijative da se omogući rad svim umirovljenicima koji to mogu i žele, potrebno je izbrisati pravo na rad bez uste- ge mirovine privremenim umirovljenicima.

Postojeće zakonsko ograničenje besmi­sleno je i u svjetlu podataka da su upravo prijevremeni umirovljenici uplatili više do­prinosa i odradili više radnog staža nego li starosni umirovljenici. Potrebno je uvesti i druge fleksibilne oblike rada i radnog odno­sa s punim i skraćenim radnim vremenom, privremene i povremene.

6.TRAŽIMO DA SE ŠTO ŽURNIJE UVE­DE MINIMALNA MIROVINA:

-Umjesto postojećeg instituta najniže mirovine potrebno je uvesti minimalnu mi­rovinu, i to u visini 50 posto od minimalne (bruto) plaće u prethodnoj godini, a što bi značilo da u prvom mirovinskom stupu ne bi bila isplaćivana mirovina stečena radom niža od 1.500 kuna.

Minimalna mirovina je u većini europ­skih zemalja glavna prevencija i brana za­ustavljanju siromaštva. K tome, minimalna mirovina je jeftinija od troškova saniranja siromaštva, osobito u Hrvatskoj gdje sadaš­nja najniža mirovina pokriva samo 44 posto od iznosa nacionalne linije siromaštva za samačko domaćinstvo.

7.TRAŽIMO DA SE ŠTO ŽURNIJE UVE­DE TZV. NACIONALNA (SOCIJALNA MI­ROVINA):

-Za sve osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, no na na­čin da se u prvoj fazi ugradi socijalni krite­rij, a takva naknada za sigurnost u starosti isplaćuje iz proračuna.

Takva „mirovina” ne može biti viša od minimalne mirovine onih koji su svoje mi­rovine stekli radom i ispunjavanjem zakon­skih uvjeta. Takva socijalna naknada nije u ovisnosti o radu i doprinosima. Prema po­dacima EU-SILC-a, samo 64 posto stanov­nika Hrvatske starijih od 65 godina prima mirovinu, čime smo na EU dnu, te nas čak i Svjetska banka potiče na uvođenje ove naknade.

8.TRAŽIMO DA SE HITNO UVEDE NOVI MODEL OBITELJSKE MIROVINE:

-Na način da se preživjelom partneru na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima.

Taj je model osobito bitan zbog rodne neravnopravnosti u mirovinama, jer većina udovica, koje dulje žive, po preminuću par­tnera ubrzo potonu u siromaštvo.

Možda će Vas zanimati...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *