"> Svi stariji od 50 koji puše bar dvije cigarete na dan morat će na CT pluća - Treća dob i 50+
">
Zdravlje

Svi stariji od 50 koji puše bar dvije cigarete na dan morat će na CT pluća

Organizirani probir raka pluća koji kreće u primjenu ove godine, trebao bi smrtnost od raka pluća smanjiti za oko 20 posto, što znači da bi se godišnje od smrti spasilo oko 600 osobaprenosi

ZAGREB Od raka pluća u Hrvatskoj godišnje oboli oko 3.000 ljudi, a umre ih još toliko. Organizirani probir raka pluća koji kreće u primjenu ove godine, trebao bi smrtnost od raka pluća smanjiti za oko 20 posto, što znači da bi se godišnje od smrti spasilo oko 600 osoba. Na preventivne niskodozne CT preglede koji zrače bitno manje od klasičnog CT-a prema planu će se pozivati aktivni pušači u dobi od 50 do 75 godina ili bivši pušači koji su prestali pušiti unutar 15 godina. Uvjet za pregled bit će pušački staž od minimalno 30 godina i količina cigareta od 30 kutija godišnje. Drugim riječima, na preventivni pregled pozvat će se 50-godišnjak koji je počeo pušiti u dobi od 20 godina ili ranije, a u prosjeku dnevno popuši najmanje 1,6 cigareta. Pušače koji su se ostavili cigareta prije više od 15 godina neće se pozivati na pregled, jer se smatra da je rizik od raka pluća kod takvih bivših pušača izjednačen s nepušačkom populacijom.

Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća 2019.-2023. koji se upravo nalazi na e-savjetovanju, odredio je ove kategorije građana na temelju iskustva i istraživanja iz drugih država gdje je polučen značajan rezultat u smanjenju smrtnosti od raka pluća. Prema jednom od tih modela, godišnjim probirom raka pluća pušača u dobi od 55 do 80 otkrilo bi se 50 posto karcinoma pluća u ranom stadiju bolesti, čime bi se mortalitet raka pluća smanjio za 14 posto, odnosno spriječilo bi se 521 smrti od raka pluća na milijun stanovnika.

Škola nepušenja

Prema našem Nacionalnom programu, nakon pet godina provedbe obuhvatilo bi se 50 posto pušača iz ciljane kategorije, ukupna bi se smrtnost od raka pluća smanjila za 20 posto, a petogodišnje preživljenje oboljelih od raka pluća povećalo bi se s postojećih 10 na 15 posto.

Katastrofalno nizak odaziv

Odaziv na pozive na mamografiju kreće se oko 60 posto, a ove godine bilježi blagi porast na 64 posto. Odaziv u Primorsko-goranskoj županiji  niži je od prosjeka Hrvatske  i iznosi prosječno 56 posto, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Kad je u pitanju rak kolona ili debelog crijeva, odaziv na testiranje krvi u stolici katastrofalno je nizak. Procjena odaziva je 25 do  46 posto  ovisno o županiji i godištu, a veći je u starijoj dobnoj skupini. U Primorsko-goranskoj županiji odaziv je u zadnjem ciklusu bio oko 30 posto, što znači da se ne odazove ni svaki treći građanin koji dobije poziv.  Zbog slabog odaziva, izjavlovila su se predviđanja da će se stopa smrtnosti od raka debelog crijeva u Hrvatskoj smanjiti za 15 posto do 2008. godine. Od 3.000 novooboljelih od te vrste raka godišnje, oko 1.500 ih umre. Istodobno, istraživanje provedeno u SAD-u na uzorku od 25.000 muškaraca pokazalo je da je redovitim provođenjem pretrage debelog crijeva,  kolonoskopijom, stopu smrtnosti od raka debelog crijeva moguće smanjiti za čak 61 posto tijekom 20 godina.

Podatke o pušačima prikupljat će doktori obiteljske medicine, koji će ispunjavati preventivni panel o pušenju za svoje osiguranike. U njemu se između ostalih podataka evidentira dob, spol, ukupan pušački staž, godine nepušenja, vrsta i količina duhana. Osiguranici za koje je ispunjen preventivni panel o pušenju i koji zadovoljavaju kriterije za uključivanje u nacionalni program, ciljna su skupina koja će biti upućena u probir. Svatko koga upute na CT snimanje pluća, morat će i na savjetovanje za prestanak pušenja te će ga uputiti u besplatnu školu nepušenja. CT-pregledi neće se raditi u svim bolnicama, već u KBC-ima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, u općim bolnicama u Varaždinu, Slavonskom Brodu, Dubrovniku, Zadru, Virovitici, Puli i u Thalassotherapiji Opatija. Snimke neće očitavati svi specijalisti kliničke radiologije, već samo iskusniji, koji godišnje očitaju barem 300 CT pretraga prsnog koša. Osim toga, prethodno će završiti 6-satni program stručnog usavršavanja u organizaciji Hrvatskog torakalnog društva i Sekcije za torakalnu radiologiju Hrvatskog društva radiologa.

Rano otkrivanje

Tijekom prve faze provedbe Programa u trajanju od pet godina, građani negativnim nalazom bit će snimljeni dva puta, što će dati bolji uvid u korist snimanja za te sudionike programa. Bilo da je nalaz CT-a pozitivan, neodređen ili negativan, bit će navedeno koliko je vjerojatno da se radi o malignom tumoru, a s obzirom na činjenicu da kod velikog broja pozitivnih nalaza, vjerojatnost da se doista radi o malignoj bolesti je ipak relativno mala. Velik broj pozitivnih nalaza ne zahtijeva daljnju obradu već samo CT praćenje. Lažno pozitivni nalazi su vrlo česti: čak 95 posto pozitivnih nalaza nisu karcinom pluća. Većinu lažno pozitivnih nalaza se razriješi kontrolnim snimanjem. Statistike kažu da je postotak prekomjerno dijagnosticiranih karcinoma 10 do 18 posto među slučajevima otkrivenim probirom. Rak pluća jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Godišnje se otkrije više od 3.000 novih slučajeva raka pluća, a gotovo 90 posto su pušači ili bivši pušači. Petogodišnje preživljenje od karcinoma pluća u SAD-u je oko 16 posto, dok je u Hrvatskoj to svega 10 posto. Pitanje je, naravno, i spremnosti građana na odaziv na preglede za rano otkrivanje raka.

Povezane vijesti

Samo jedan na 10 Amerikanaca jede dovoljno voća i povrća prema najranijim istraživanjima

Administrator

Pet načina za uštedu električne energije u kuhinji

Administrator

6 savjeta za ublažavanje tegoba vratne kralježnice + alternativni pogled na ukočeni vrat

Administrator

Što je štitnjača i koje su najčešće bolesti štitnjače?

Administrator

Evo zašto ljeti smrdi u autobusima!

Administrator

Nakon ospica je imunitet vrlo oslabljen i sklon infekcijama

Administrator