"> Stres povećava rizik gubitka pamćenja u starosti - Treća dob i 50+
">
Medicina

Stres povećava rizik gubitka pamćenja u starosti

Otkriven glavni razlog gubitka pamćenja vezanog uz starosnu dob

Tim istraživača Kolumbijskog sveučilišnog medicinskog centra, pod vodstvom nobelovca dr. med. Erica R. Kandela, utvrdio je da nedostatak proteina zvanog RbAp48 u hipokampusu značajno doprinosi senilnom gubitku pamćenja te da je ovaj oblik gubitka pamćenja reverzibilan. Studija, provedena na postmortalnim ljudskim moždanim stanicama, kao i na miševima, također nudi najjače uzročne dokaze da su senilni gubitak pamćenja i Alzheimerova bolest dva različita stanja.

Studiju su započeli kako bi potražili izravne dokaze da je Alzheimerova bolest potpuno odvojeno stanje od gubitka pamćenja koje nastupa s godinama. Prethodna istraživanja ukazuju da Alzheimerova bolest otežava memoriju osobe utječući na regiju entorinalnog korteksa (EK) u mozgu. EK je regija koja pruža važne putove do hipokampusa. Hipokampus, područje mozga koje se sastoji od više međusobno povezanih podregija, igra važnu ulogu u memoriji.

Ranije se mislilo da je senilni gubitak pamćenja zapravo rani znak Alzheimerove bolesti, no autori studije navode da nedavni dokazi upućuju na to da je senilni gubitak pamćenja zapravo odvojeni proces koji utječe na girus dentatus (GD), što je podregija u hipokampusu koja ima izravan ulaz iz EK.

Za potrebe studije, istraživači su analizirali ekspresije gena postmortalnih moždanih stanica girus dentatusa od osam osoba u dobi od 33 do 88 godina, koji su svi bili lišeni bolesti mozga.

Za kontrolu, također su analizirali moždane stanice entorinalnog korteksa, budući da struktura EK mozga nije pod utjecajem starenja.

Od toga, 17 kandidatskih gena je otkriveno koji bi mogli biti povezani sa starenjem u GD. Gen RbAp48 pokazao je najznačajnije promjene, s pogoršanjem ekspresije vezanom uz dob ispitanika.

Sljedeći korak je uključivao genetski inhibiran RbAp48 gen u mozgu zdravih mladih miševa. Miševi su pokazali isti oblik gubitka pamćenja kada su testirani u prepoznavanju objekta i vode u labirintu, no sjećanje im se vratilo u normalu kada je RbAp48 gen isključen.

Funkcionalni MRI skenovi provedeni na miševima koji su imali RbAp48 gen, je pokazao određeni učinak u GD, slično učinku koji je bio vidljiv u fMRI skenovima kod ostarjelih miševa, majmuna i ljudi, navode istraživači.

Dodali su da je učinak gena na GD također pokazao oštećenja u molekularnim mehanizmima kakvi se obično nalaze kod starih miševa. Još jednom, kada je RbAp48 gen isključen, GD profil prikazan na fMRI skeniranju i molekularni mehanizmi su se vratili u normalu.

Gubitak pamćenja povezan sa starenjem je reverzibilan

Istraživači su napravili još jedan eksperiment, koristeći virusni prijenos gena kako bi povećali RbAp48 ekspresiju kod starih miševa. Rezultati testova pamćenja su otkrili da je to poboljšalo sjećanje kod miševa, čak su pokazali rezultate koji su usporedivi s onima kod mladih miševa.

Dr. Kandel navodi da je činjenica da su bili u mogućnosti preokrenuti senilni gubitak pamćenja kod miševa vrlo ohrabrujuća:

“Naravno, moguće je i da su druge promjene u GD doprinjele ovom obliku gubitka pamćenja. No, u najmanju ruku, to pokazuje da je taj protein glavni čimbenik, a to govori u prilog činjenici da je gubitak pamćenja uslijed starosti zbog funkcionalnih promjena u neuronima neke vrste. Za razliku od Alzheimerove bolesti, tu ne postoji značajan gubitak neurona.”

Potencijalni ciljevi za terapijske postupke

Istraživači kažu da rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da RbAp48 protein djeluje preko puta u mozgu nazvanog PKA-CREB1-CBP. Iz ranijih studija, za ovaj put je utvrđeno da je važan za senilni gubitak pamćenja kod miševa.

Autori studije navode da ako ovaj put može biti “pojačan” uz RbAp48 proteina to bi mogao biti cilj terapijskih intervencija.

Dr. Scott Small, direktor Istraživačkog centra za Alzheimerovu bolest na Kolumbijskom sveučilištu navodi:

“Ne zna se hoće li ovi spojevi raditi kod ljudi, no da bi se razvile učinkovite intervencije, prvo morate pronaći pravu metu. Sada imamo dobar cilj, a s miševima koje smo razvili, imamo načine za razvoj terapija koje bi mogle biti učinkovite, bilo da su to farmaceutski proizvodi, nutraceutici, ili fizičke i kognitivne vježbe.”

Dr. Small dodaje da je bilo puno kritika zbog neuspješnih testova lijekova na temelju nalaza iz mišjih modela Alzheimerove bolesti. No, kaže da je ova studija drugačija:

“Alzheimer se ne pojavljuje prirodno kod miševa. Ovdje smo uzrokovali senilni gubitak pamćenja kod miševa i pokazali smo da je to važno za ljudsko starenje.”

Neka prethodna istraživanja su povezala i kvalitetu spavanja spavanja s gubitkom pamćenja kod starijih osoba, rezultati studije Kalifornijskog sveučilišta Berkeley jasno povezuju anomalije u pamćenju i nedostatak sporih valova u mozgu.

Ljudski mozak radi po jednostavnom principu: „Koristi ga ili će oslabiti“. Zbog toga ga mnogi uspoređuju s „mišićem“ kojeg treba stalno vježbati, no činjenica da ljudi uvijek preferiraju dominaciju i korištenje jedne strane mozga stvara potrebu za vježbanjem slabije strane. Balans i koordinacija rada obiju moždanih hemisfera bi omogućila puno bolji i produktivniji život svakog ljudskog bića.

 

Povezane vijesti

U 90 posto slučajeva o oboljelima od demencije skrbi obitelj

Administrator

CIJEPLJENJE. Tražimo sigurnost postupka! Prijaviti sumnju na nuspojavu. Želimo pravo izbora

Administrator

Prevelike doze lijekova za starije ljude

Administrator

Vlasnici javnog zdravstva su građani koji se oštro protive njegovoj privatizaciji

Administrator

Kakva je to bolest motornog neurona?

Administrator

KAKO IZBJEĆI UPALE UHA LJETI?

Administrator