Ekologija

Što zbog suše možemo očekivati od kukuruza?

 

 

Započelo je siliranje kukuruza. Ove godine palo je značajno manje oborina od prosjeka i prevladavala su dugotrajna razdoblja visokih temperatura tijekom ljetnih mjeseci što je dovelo do smanjenja prinosa i kvalitete.

Relativno kratko razdoblje u razvoju kukuruza (period svilanja i oplodnje), kod kukuruza su najosjetljivije faze na nepovoljne vanjske uvjete (visoke temperature i nedostatak vode) i slabu opskrbljenost biljnim hranjivima. Nabrojeni čimbenici imaju velik utjecaj na prinos kukuruza jer se zbog slabije oplodnje smanjuje broj zrna na klipu. Vrlo toplo, vruće i suho vrijeme prije izbijanja i u izbijanju metlice iz vršnog lista utječe na slabiju oplodnju. U jako izraženim slučajevima, oplodnja može gotovo izostati i biljke ostaju jalove.

Temperature smanjile prinose

Naime, pri visokim temperaturama rast metlice se jako ubrzava, ona brzo izbija iz vršnog lista, i ranije nego što je normalno, nekad tijekom samog izbijanja iz vršnog lista, pelud praši. Obratno, rast svile je pri takvim vremenskim uvjetima usporen, ona iz komušine izbija puno kasnije nego što je uobičajeno. Svila ne izbija u vrijeme najvećeg prašenja peluda, nego 5 do 6 dana kasnije, na kraju prašenja peluda ili poslije toga. U takvom slučaju slaba oplodnja i slaba ozrnjenost klipova i jalovost biljaka posljedica je toga što u vrijeme svilanja nema dovoljno peluda za oplodnju.

Ove godine su neki poljoprivrednici već tijekom intenzivnog porasta kukuruza primijetili da su biljke nižeg habitusa (uslijed nedostatak oborina u vrijeme intenzivnog rasta). Zatim je tijekom srpnja primijećeno da na biljkama kukuruza ima klipa, ali na klipu nema zrna, ili ga je vrlo malo. Tada je preporučeno da poljoprivrednici koji se bave stočarskom proizvodnjom takve usjeve iskoriste za pripremu silaže od čitave biljke kukuruza (iako nije kvalitetna koliko bi trebala biti da ima zrna).

U literaturi možemo pronaći podatak da visoke dnevne temperature od 30 do 35oC krajem srpnja i početkom kolovoza, u vrijeme svilanja mogu izazvati smanjenje prinosa kukuruza. U tablici 1. prikazani su maksimumi temperatura u lipnju i srpnju u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske. Iz podataka je vidljivo da su maksimalne temperature na svim navedenim lokacijama prelazile 35oC. Visoke temperature trajale su nekoliko dana uzastopce. Stoga je jasno kolikom su stresu bili izloženi usjevi kukuruza – naše najzastupljenije poljoprivredne vrste.

Tablica 1. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za lipanj i srpanj 2017. godine u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske

Naziv meteorološke postaje Vrijednost najviše izmjerene temperature (°C) u lipnju 2017. Vrijednost najviše izmjerene temperature (°C) u srpnju 2017.
Bjelovar 36,7 36,2
Daruvar 35,5 36,6
Gospić 35,4 33,7
Karlovac 39,2 36,5
Knin 39,3 37,7
Ogulin 35,6 33,6
Osijek 39,6 36,1
Sisak 38,1 37,0
Slavonski Brod 37,0 37,0
Zagreb – Maksimir 37,6 36,1
Varaždin 36,0 35,9

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

Središnji dio tzv. “kukuruznog pojasa” u Iowi (SAD) ima najpovoljnije klimatske (i zemljišne) uvjete za proizvodnju kukuruza u čitavom svijetu. Temeljem dugogodišnjeg praćenja, američki su stručnjaci došli zaključka da idealni vremenski uvjeti za kukuruz imaju vrijednosti navedene u tablici 2.

Tablica 2. Potrebe biljke kukuruza za toplinom i vlagom tijekom perioda svibanj-kolovoz

Mjesec u godini Srednje dnevne temperature (oC) Oborine (mm)
svibanj 18,3 87,5
lipanj 21,7 87,5
srpanj 22,8 112,5
kolovoz 22,8 112,5

U tablici 3. prikazane su ukupne mjesečne oborine tijekom ove godine. Iz tablice se vidi da ni na jednoj lokaciji nije zadovoljena optimalna količina oborina u kritičnom periodu za razvoj kukuruza.

Tablica 3. Ukupne mjesečne količine oborine za 2017. godinu na meteorološkim postajama u kontinentalnoj Hrvatskoj

Postaja/mjesec I II III IV V VI VII
Bjelovar 32,8 33,1 26,2 28,2 76,0 54,7 37,4
Gospić 89,1 104,1 95,2 100,2 66,0 17,9 61,0
Karlovac 53,0 69,5 48,3 74,9 67,8 67,1 32,3
Knin 83,7 114,5 55,9 76,8 36,7 16,0 11,7
Krapina 25,8 44,0 15,4 56,1 37,4 54,8 127,4
Križevci 32,9 40,8 21,7 37,7 50,4 58,1 70,5
Ogulin 98,7 135,4 64,7 117,5 87,3 100,4 37,8
Osijek 25,2 74,4 67,6 49,7 50,6 45,4 64,0
Sisak 46,4 66,4 47,8 63,2 78,7 48,1 64,9
Slavonski Brod 41,9 72,3 52,4 70,8 174,6 46,7 45,8
Varaždin 32,4 56,0 20,1 32,5 66,7 84,5 54,0
Zagreb Maksimir 34,3 41,4 19,8 44,3 35,2 107,8 58,0

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

Na pojedinim mikrolokacijama (uz šume, uz rijeke, na plodnim oranicama s višom razinom podzemne vode) i ove godine usjevi kukuruza obećavaju dobar prinos, ali su takve parcele ove godine, izuzetak, a ne pravilo.

Ove godine na smanjenje prinosa kukuruza na pojedinim će lokacijama dodatno utjecati ekonomske štete uzrokovane kukuruznim moljcem i kukuruznom zlaticom.

Osim svega opisanog, mnogi se poljoprivrednici žale na pojavu mjehuraste snijeti u usjevima kukuruza. Suša i visoke temperature također pogoduju razvoju ove bolesti. Da bi se smanjila zaraza, tijekom vegetacije treba odstraniti i uništiti izrasline mjehuraste snijeti prije pucanja izraslina, a zaražene biljke odstraniti iz usjeva i uništiti ih.

Iz ove, “loše kukuruzne godine” možemo ponešto i naučiti:

  • U strukturi sjetve treba imati hibride kukuruza različitih FAO skupina.

Različiti hibridi razlikuju se prema trajanju ranog porasta, a još više prema trajanju brzog vegetativnog porasta. Ukupno, u našim krajevima ta razlika u trajanju ova dva dijela vegetacije kukuruza, može iznositi i više od mjesec dana (najraniji hibridi metličaju koncem lipnja/početkom srpnja, a najkasniji hibridi krajem srpnja/početkom kolovoza). Budući da prilikom planiranja sjetve i nabave sjemena hibrida kukuruza ne znamo kakva nas proizvodna godina čeka, smanjimo rizik koliko je u našoj moći: Odaberimo hibride različite duljine vegetacije! Ne planirajmo svoju proizvodnju samo na jednom hibridu! Razlike u ukupnoj duljini vegetacijekod pojedinih hibrida, određene su različitom duljinom prvog dijela vegetacije (od sjetve, odnosno od nicanja pa do metličanja, odnosno svilanja). Duljina drugog dijela vegetacije, od svilanja do zriobe, slična je kod svih hibrida.

  • Treba pravilno gnojiti kukuruz.

Kukuruzna biljka za visok prinos treba najviše dušika. Usvajanje dušika traje sve dok se ne završi nakupljanje suhe tvari u zrnu. U ranom porastu, dok ne dostigne 0,5 m visine, kukuruz usvaja malo dušika. Tijekom brzog vegetativnog porasta kukuruza, naglo raste potreba za dušikom, pa do faze svilanja kukuruz usvoji više od 60% ukupno usvojene količine dušika tijekom cijele vegetacije.

Kukuruz je vrlo osjetljiv ukoliko je “gladan” u fazi cvatnje. Tijekom ranog porasta, kukuruznoj biljci potrebno je malo fosfora, ali nakon toga kukuruzna biljka nastavlja ubrzano usvajati fosfor (ukoliko ga ima na raspolaganju), tako da je u fazi svilanja kukuruz usvojio već 50% ukupne količine fosfora od količine kroz cijelu vegetaciju.

Za razliku od prije opisanih makrohranjiva, kalij se ubrzano usvaja u prvom dijelu vegetacije kukuruza, pa s pojavom svile, kukuruz već usvoji 80% ukupne količine kalija. Usvajanje kalija prestaje u mliječnoj zriobi kukuruznog zrna.

Iz svega proizlazi da kukuruz treba imati na raspolaganju hranjiva i u vrijeme cvatnje kad je njegov korijen na dubini 30 cm i dublje (ovisi o tipu tla), što znači da jedan dio hranjiva moramo primijeniti u osnovnoj gnojidbi (prije oranja). Radi nedostatka vlage, biljke kukuruza trpile su i od „gladi“.

Već početkom vegetacije, ubrzo nakon sjetve, poljoprivredni proizvođači žalili su se na neujednačen porast mladih biljaka kukuruza. Takvi, neujednačeni usjevi, i sada su nejednoliki. Uzrok tome je nedostatak hraniva u tlu. Posljedice su uvijek izraženije u sušnim godinama poput ove. Treba podsjetiti da su prošle godine postignuti visoki prinosi ratarskih kultura (veći prinos ® veće iznošenje hraniva iz tla). Dakle, bez poznavanja sadržaja hranjiva u tlu teško je racionalno gnojiti.

Kukuruz vrlo dobro reagira na primjenu organskog gnojiva, bilo da se radi o gnojidbi stajskim gnojem ili o sideraciji.

  • Na vrijeme zaorati kukuruzinac (tako ćemo smanjiti brojnost kukuruznog moljca).
  • Poštivati plodored (velike štete u pojedinim područjima pričinjava kukuruzna zlatica, pojedine bolesti prenose se putem tla i zaraženih biljnih ostataka u tlu kod ponovljene sjetve kukuruza, ali i ostalih vrsta iz porodice trava – pšenica, ječam, ljulj…) i uvesti širi plodored uz sjetvu poljoprivrednih vrsta koje spadaju u druge botaničke porodice (mahunarke, krstašice, i dr.).
  • Pregledati tlo na zemljišne štetnike prije sjetve kukuruza (izbjegavamo potrebu presijavanja usjeva kukuruza na parcelama gdje je velika brojnost zemljišnih štetnika).
  • Stalno brinuti o tlu (na tlima s malo organske tvari, na zbijenim tlima, na pjeskovitim i plitkim tlima biljke u ovako sušnim uvjetima jače su izložene stresu).prenosi

Related posts

Ono što kupujemo utječe na ugrožene vrste

Zalivanje i dohrana sobnog cvijeća – savjeti

Hrana za dug život – spora hrana

Ostavi komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com