"> Što najčešće pitaju bolesnici s multiplom sklerozom ! - Treća dob i 50+
">
Invaliditet

Što najčešće pitaju bolesnici s multiplom sklerozom !

Mogu li ići na kirurško liječenje ako imam MS?
Opća kirurgija i sve vrste anestezije su sigurne u bolesnika s MS-om
  • Mogu li se cijepiti ako imam MS ?
Vakcinacija ne uzrokuje MS niti uzrokuje nove relapse u multiploj sklerozi.
U bolesnika s multiplom sklerozom se preporuča izbjegavati cijepljenje živom, umrtvljenom vakcinom. Preporuča se vakcinacija protiv influence.
  • Da li stres uzrokuje MS ili inducira pojavu relapsa?
Nema dokaza da stres uzrokuje multiplu sklerozu no stresni način života udvostručuje rizik od razvoja relapsa!
  • Da li pušenje utječe na MS?
Pušenje povećava rizik od progresije MS –a .
  • Kako će multipla skleroza djelovati na daljnji život?
Multipla skleroza je bolest koja se javlja u mladih osoba najčešće između 20 i 40 godine života, no razvija se i u djece , a nerijetko se dijagnosticira i u starijih osoba, najčešće kao posljedica dugotrajne, tihe, klinički ne manifestne bolesti. Najveći broj bolesnika (80 – 85%) ima relapsno remitirajući oblik bolesti. U takvih osoba u kojih se odmah nakon liječenja relapsa (pulsna kortikosteroidna terapija ili plazmafereza) dakle u što ranijoj fazi bolesti počinje provoditi preventivno imunomodulacijsko liječenje (Copaxone, Interferon beta, novi oralni lijekovi kao Tecfidera ili Aubagio ) velike su šanse da se bolest zaustavi ili značajno ublaži. Danas dapače postoji mogućnost liječenja bolesnika koji slabije reagiraju na 1. liniju terapije, ili koji imaju visoko aktivnu bolest započeti liječenje II linijom terapije (Gilenya i posebno je za vrlo aktivnu bolest vrlo učinkovit Tysabri, te Lemtrada). U neliječenih bolesnika ili bolesnika s kasnim početkom preventivne terapije najmanje 50% bolesnika razvija unutar 10-20 godina izrazitije teškoće u hodu. Razvoj može biti i značajno brži u osoba koje su u prve dvije godine bolesti imale dva relapsa ili više relapsa, kao i u bolesnika koji su imali motoričke ispade u početku razvoja bolesti, ponavljane motoričke ispade ili izraženu nestabilnost i /ili disfunkciju mokraćnog mjehura. Takvi bolesnici moraju biti pomno praćeni klinički i MR-om da se na vrijeme uoči razvoj aktivnosti bolesti usprkos liječenja, koje tada svakako treba promijeniti. Kada bolest dosegne određeni stupanj razvoja tzv. degenerativnu fazu na nju više ne možemo djelovati lijekovima. Bolest tada poprima autonoman tijek. Zato je vrlo važno u ranoj, tzv. upalnoj fazi bolesti biti vrlo aktivan u liječenju. Nažalost nerijetko i bolesnici i liječnici budu zavarani naoko dobrim stanjem što je često prisutno u ranoj fazi bolesti. No bolest se ipak šuljajući širi ako dobro ne pazimo može se razviti u progresivnu fazu koja se teško zaustavlja, i samo se i najučinkovitijim lijekovima može tek usporiti. Razlog ne liječenja učinkovitijim lijekovima do sada je nerijetko bila uzrokovana ekonomskim problemima. Zbog činjenice da su skuplji lijekovi I i II linije terapije na listi HZZO-a tek od 30.05.2015 brojni bolesnici nisu na vrijeme liječeni adekvatnijom terapijom. Nažalost još uvijek postoje značajni financijski limiti u primanju brzog i učinkovitog liječenja multiple skleroze, koje ima vrlo nepovoljan utjecaj na daljnji tijek bolesti.
Primarno progresivni oblik bolesti ili progresivni oblik bolesti koji se razvija postupno u samom početku bolesti ili nastupa postupnim pogoršanjem nakon prvog relapsa. Taj se oblik bolesti javlja se u oko 15% bolesnika s MS-om. Do sada nije bilo učinkovitog liječenja tog oblika bolesti. Tek je recentno klinička studija (Oratorio) s monoklonalnim protutijelom ocrelizumab-om ( modifikacija chimeričkog protutijela – rituximab-a u humanizirano monoklonalno protutijelo ocrelizumab) pokazalo povoljno djelovanje u oko 23% bolesnika s primarno progresivnim oblikom multiple skleroze. nakon jednog relapsa ne reagiraju na terapiju.
  • Kako i kada mogu dobiti lijek za prevenciju progresije multiple skleroze?
U prevenciji relapsno remitirajuće oblika multiple skleroze koristi se imunomodulacijsko liječenje (Interferon beta, Copaxone ili oralni preparati Tecfidera ili Aubagio). Već je dugo poznato na temelju brojnih i opsežnih epidemioloških studija prirodnog tijeka relapsno remitirajuće multiple skleroze da su prve dvije godine najvažnije! te da se liječenje mora provoditi što ranije i da samo liječenje u najranijoj fazi bolesti utječe na progresiju multiple skleroze. Nažalost, kriteriji HZZO-a RH već desetak godina ne dozvoljavaju primjenu lijeka ako bolesnik nema dijagnozu barem godinu dana i ako u razdoblju unutar godinu dana ili dvije godine nije imao sveukupno tri relapsa liječenih u bolnici pulsnom kortikosteroidnom terapijom.! U takvih se bolesnika najčešće multipla skleroza kao upalno-degenerativno bolest potiho ili nalazom MR-a ili klinički relapsima razvija dalje. Danas znamo da se u takvih bolesnika vrlo brzo razvija imunosni poremećaj u središnjem živčanom sustavu (veliki i mali mozak , vratne i prsna kralježnična moždina) koji se sastoji od aktivacije stanica mozga ( mikroglije, dendritskih stanica) no one se ne uočavaju konvencionalnom magnetskom rezonancijom. Aktivacija navedenih struktura uzrokuje razvoj degeneracije živčanih vlakana. Medicina još ne poznaje liječenje degeneriranih živčanih vlakana središnjeg živčanog sustava. Prekasno liječenje će više ili manje usporiti bolest no neće biti dovoljno efikasno da je adekvatno zaustavi ili značajno uspori i ublaži. Zato u svijetu započinju liječiti prvi simptom indikativan za MS (CIS- klinički izolirani sindrom) odmah! naravno ako su ispunjeni kriteriji za CIS indikativan za MS što znači prisutnost karakterističnih kliničkih simptoma kao i paraklinički nalaz poglavito nalaz MR-a mozga, i vratne, eventualno i prsne kralježničke moždine)
  • Da li ću umrijeti od multiple skleroze?
Multipla skleroza nije smrtonosna bolest.
U osoba koje započinju preventivno liječenje u ranoj fazi bolesti životni vijek je normalan.
U osoba koje nisu liječene ili je liječenje započelo kasno životni vijek može biti reduciran za 10-15 godina .
  • Da li će moja djeca oboljeti od MS-a?
Multipla skleroza nije nasljedna bolest. Ta se bolest javlja sporadično iako se u nekim obiteljima javlja češće. Zato se danas smatra da multipla skleroza nastaje međuigrom genetskih i okolišnih čimbenika.
Životni rizik od oboljevanja od multiple skleroze u Europljana iznosi oko 0,3%
Učestalost MS-a je za jednojajčane blizance je oko 25-30%. To ukazuje na tzv. poligenski karakter bolesti, ali i na važnost okolišnih čimbenika.
Za dvojajčane blizance rizik za razvoj multiple skleroze je od 2-5%.
Rizik za razvoj multiple skleroze u djeteta jednog oboljelog roditelja je oko 2%.
Prema nekim istraživanjima rizik da će dijete majke oboljele od MS-a razviti bolest iznosi za dječake 1%, a za djevojčice do 4%.
  • Da li mogu imati djecu iako imam MS?
Multipla skleroza ne utječe bitno na fertilitet i na trudnoću.
Tijekom trudnoće relapsi su reducirani, no poslije poroda relapsi mogu biti češći. Pokazalo se da je učestalost relapsa nakon poroda identična pojavi relapsa prije trudnoće. Oko 30% oboljelih žena nakon poroda je prema ranijem istraživanju razvijalo relaps, no uvođenjem imunomodulacijskog liječenja stopa relapsa se smanjila na 14%.
Epiduralna i spinalna anestezija, opća anestezija su sigurne i mogu se provoditi u trudnice s multiplom sklerozom.
Postoje nedoumice o utjecaju dojenja na razvoj relapsa. Neke su studije pokazale da će dojenje barem prva dva mjeseca spriječiti razvoj relapsa, druge studije nisu pokazale takvo blagotvorno djelovanje dojenja. No dojenje se preporuča osim ako postoji potreba nastavka liječenja te ga u takvim stanjima treba prekinuti. Svakako je važno da se majka ne iscrpljuje nespavanjem, te da ima pomoć barem u prvim mjesecima nakon poroda.
  • Da li su korisne specijalne dijete?
Sva dosadašnja istraživanja pokazala su da je samo sniženje razine vitamina D jedina razlika između zdravih osoba i osoba oboljelih od MS-a. Treba uzimati vitamin oko 5000 UI tijekom zime, jeseni i ranog proljeća, a po ljeti se treba sunčati, plivati i vježbati na suncu. U 20 minuta sunčanja organizam prima oko 10 000 internacionalnih jedinica D vitamina. Ako ne podnosite sunce tada treba uzimati manju dozu vitamina D u tableti i kapima i tijekom ljetnih mjeseci npr 8-10 kapi dnevno.
Nekada se nije savjetovalo sunčanje – no ono je apsolutno najbolje što može biti ali uz sve mjere opreza izlaganja suncu koje vrijede i za zdrave osobe. Naravno ako ne podnosite sunce, ili ako se pojačaju simptomi bolesti tada se ne sunčajte. Pojačanje simptoma uzokovano je povišenjem tjelesne temperature. Tada se na vlaknima s oštećenom mijelinskom ovojnicom teže šire najbrže frekvencije živčanih impulsa i to se može očitovati trncima, mutnijim vidom ili čak slabošću ekstremiteta. No kada se ohladite npr. kupanjem u hladnijoj vodi ti će simptomi nestati.
Nekada se smatralo da osobe s MS-om ne smiju vježbati i da moraju živjeti „pod staklenim zvonom“, što je apsolutno krivo. Vježbanje je jako dobro i potrebno, ali naravno u onim mogućnostima u kojima se pretjerano ne iscrpljujete.
Najbolje je bolesniku s MS-om preporučiti zdravu Mediteransku prehranu kao što je preporuka za zdrave osobe.
Ivan Novak, prof.dr.sc. Vesna Brinar, neurolog

 

 

Povezane vijesti

Novi uvid u ulogu vitamina D u našem imunološkom sustavu

Administrator

GLJIVICA CANDIDA: Uzroci, simptomi i antikandida prehrana 2.dio

Administrator

Cola , napitci zaslađeni šećerom povezani sa težim simptomima kod osoba oboljelih od multiple skleroze

Administrator

Za prijatelje i obitelj: Kako nam možete pomoći

Administrator

Pogledajte kakva je točno povijest MS-a

Administrator

KAKO ODABRATI NAJBOLJI MAGNEZIJ ZA VAŠE TIJELO

Administrator