Pravni dokumenti

RAD I MIROVINA – IDU LI ZAJEDNO?

Čuli ste da bivši kolega s posla opet radi, a znate da je već nekoliko godina u mirovini? Mora li to nužno značiti da radi „na crno“ ili da je zamrznuo primanje mirovine kako bi podebljao kućni budžet? I sami ste u mirovini te biste svojim iskustvom i sposobnostima željeli dodatno poboljšati financijsku situaciju? U nastavku donosimo nekoliko situacija u kojima je moguće raditi nakon umirovljenja, bez bojazni za gubitkom mirovine.

Naime, Zakonom o mirovinskom osiguranju predviđene su situacije kada se isplata mirovine ne obustavlja, iako je korisnik mirovine zaposlen ili je počeo obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje. U konkretnom slučaju to bi značilo da svaki korisnik starosne (ne i prijevremene starosne) mirovine može raditi do 20 sati tjedno, odnosno 4 sata na dan, ovisno o prirodi posla i dogovoru s poslodavcem. Ujedno, aktualni zakon predviđa situaciju da nakon što ostvarite pravo na starosnu mirovinu nastavite raditi do polovice punog radnog vremena kod trenutnog poslodavca, uz izmijenjeni ugovor o radu, ili da započnete novi radni odnos kod drugog poslodavca. Potonja mogućnost predstavlja dobru priliku da se bavite poslovima kojima ste oduvijek željeli, a nikada za to niste imali prilike.

Međutim, rad do polovice punog radnog vremena nije jedina mogućnost koja vam se pruža u mirovini. Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja svaki korisnik mirovine (dakle, neovisno o vrsti mirovine) može raditi na temelju ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi. Dakle, kod lokalnog uzgajivača voća i povrća koji muku muči s pronalaskom radne snage, možete primjerice raditi u punom radnom vremenu najviše do 90 dana godišnje i spojiti ugodno s korisnim – boravak u prirodi i dodatni izvor zarade.

Također, svim korisnicima mirovine (osim korisnicima obiteljske mirovine – djeci na redovitom školovanju) koji se bave domaćom radinosti i sporednim zanimanjima, djelatnostima poljoprivrede i šumarstva te ostalim samostalnim djelatnostima za vrijeme obavljanja tih djelatnosti ne obustavlja se isplata mirovine. Ovdje valja razlikovati djelatnosti obrta, trgovca pojedinca i slobodnog zanimanja (poput npr. odvjetnika, liječnika i sl.) jer takve djelatnosti ne spadaju u izuzete kategorije te se ne mogu kombinirati s isplatom mirovine.

Uz sve ove mogućnosti, tu je i u praksi često korištena mogućnost ugovora o djelu. Rad na ugovor o djelu daje mogućnost obavljanja određenih poslova bez stupanja u radni odnos. U takvim slučajevima mora biti riječ o poslovima koji nisu stalni, već se sastoje od jednokratnog izvršenja fizičkog ili intelektualnog rada.

Prema podacima Sindikata umirovljenika Hrvatske, pravo na rad bez obustave mirovine godišnje koristi otprilike oko 4.000 umirovljenika, a znatno je više onih koji rade temeljem ugovora o djelu. Prema tome, ukoliko želite raditi na jedan od ovdje opisanih načina, ne morate strahovati da ćete ostati bez mirovine. Rad u pozitivnom okruženju poboljšat će vaše mentalno zdravlje te ćete se na taj način bolje nositi sa životnim nedaćama i stresovima.

Maja Jurić, mag,iur.,Treća dob

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vijesti

Related posts

Koja su to temeljna ljudska prava a koja se konačno više moraju početi i poštivati?!

Pravni savjeti

Stručne službe podrške za palijativnu skrb

Ostavi komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com