Produljenje životnog vijeka shvatiti kao novu priliku za bolji život!

Produljenje životnog vijeka shvatiti kao novu priliku za bolji život!

Starost nam može pružiti priliku kakvu možda nikada ranije niste imali. Produljenje čovjekova života može se shvatiti kao jedan posebni i specifični stupanj vlastitog razvoja, kroz koju dobivenu godinu više…

Svjetska zdravstvena organizacija neprestano nas obavještava s podacima koje govore da će nam se životni vijek produljiti svaki puta za godinu više. Isto tako, znanstvenici mogu  zaustaviti starenje i čovjeku bitno produžiti životni vijek. A kažu da će biti još dulji, bolji i skuplji. Kako god nam to zvučalo. Prema zadnjim podacima WHO-a smatra se da najdulji očekivani životni vijek imaju Japanci (87), a potom Španjolci, Švicarci i Singapurci (sve tri 85,1). Potom slijede Italija, Francuska, Australija, Južna Koreja Luksemburg i Portugal.

Starosna struktura stanovništva prolazila je kroz razne poremećaje u mnogim zemljama pa se o produljenju životnog vijeka i njezinoj mogućoj kvaliteti ranije u povjesti nije događalo apsolutno ništa, već zadnjih, otprilike stotinjak godina  dolazi do pomaka, odnosno rasta. Poremećaj je bio prisutan, često zbog rata, osim Švedske koja nije sudjelovala u tim procesima pa stoga nije imala taj poremećaj. Posječno očekivanje trajanje života u Švedskoj, tijekom zadnjeg stoljeća povećano je za 28 godina. Dok se u Hrvatskoj zadnjih  pedeset godina očekivani životni vijek povećao za oko desetak godina, dosegnuvši razinu od 76,7 godina. U mnogim se zemljama događa sličan proces.

Sasvim sigurno je, već sada, da je za kvalitetu životnog vijeka, izmeđuostaloga, jako bitan, utjecaj socijalne okoline. Stoga duža usamljenost može biti loša za životni vijek, skraćuje ga i ona sasvim sigurno vodi prema svim ostalim tegobama koje prate osobe u godinama, pa tako i odlazak na vječnu postelju. Ipak za česte ranije smrtne slučajeve najbitnija su tri fakora, prije tih očekivanih dobi a to su: krvožilne bolesti, infekcije donjih dišnih puteva (uglavnom se odnosi na upalu pluća) i moždani udar. Rizični faktori povezani s mortalitetom kod odraslih su uglavnom dijabetes, visoki tlak, debljina, prekomjerno uživanje alkohola, pušenje i spolni odnosi bez zaštite. Kardiovaskularne bolesti spadaju u najrizičnije faktore a stariji su podložni tom utjecaju češće u zimskim razdobljima nego u ostatku godine. Hladnoća itetako djeluje na naše  krvne žile i na njihovo stezanje i zato je ateroskleroza najopasnija tijekom zime.

Životna se bitka kroz sve bolesti i nedaće može svesti na put koji mi izabiremo sami za sebe, ovisno o psiho-emotivnom stupnju kojemu smo vrlo često priklonuti, i to u negativnom smislu. Kroz život prolazimo kroz mnoge nedaće, koje nužno ne trebaju biti i loše i nepotrebne ali starost nam svakako otvara vrata jedne nove dimenzije, dimenzije mira, mudrosti, duhovnosti i posvećivanja sebi bez obzira koliko nam je kvaliteta života ranije povukla za sobom sve svoje posljedice po tijelo.

Naime, veći broj autora analizirajući posljedice starenja, izražavaju dosta optimističan pogled na starenje populacije. Tako Frank Notestein (1954.:4) piše: „U cjelini gledano, starenje stanovništva ne može se smatrati problemom.To je samo način da se pesimistično sagledava najveći trijumf čovječanstva.“

Što to zapravo utječe na osjetno povećanje ljudskog vijeka? Što je lijek za dugoviječnost? Možemo li ono okrenuti u korist nama samima kada nam se već otvaraju nove prilike i da ih shvatimo kao takve, nama dane. Poboljšana razina zdravstvene zaštite kao i viši standard u pojedinim zemljama ima veliki utjecaj na kvantitetu životnog vijeka. Neke mjere  zdravstvenih zaštita mogu pomladiti, regenerirati i produžiti život. Pobjediti svoje tegobe uravnoteženom i zdravom prehranom, rekreacijom i pozitivnim stavom kroz život  te zaista možemo svjedočiti o njezinim pozitivnim učincima na zdravlje i kvalitetu života.

Kao što je i poznati istraživač i reporter National Geographica, Dan Buettner sa svojim suradnicima sedam godina putovao po svijetu nebi li otkrio tajnu sretne starosti, u svjetskoj oazi dugovječnosti, obilazeći Sardiniju, Okinawu, Loma Lindu i Nicoyu, otkrio ono što je zapravo istinski ukorijenjeno kroz potrebe u nama samima, a to je: zdrava hrana, ljekovite trave, osmijeh na licu i izlaganje zraku, svijetlu, odnosno suncu. Tako i vi možete  lako shvatiti da se nova prilika života može dobiti kada prigrlimo čari prirodnog životnog ciklusa kroz sve blagodati prirode i misli pozitivnog života.

I bez obzira što u Hrvatskoj razvojne politike zaostaju te postoji potpuna provedbena razdvojenost praktično od teorijskog dijela po pitanju kvalitete života starijih, koja bi omogućavala lakšu prilagodbu, ipak vjerujmo sami sebi, vjerujmo i drugima u nadi koja nam svima treba.

Zadnje istraživanje provedeno unazad pet godina, koje govori o zadovoljstvu života  u trećoj životnoj dobi, Lovrke Brajković (2015:98 ) pokazalo je  kako postoji poveznica zadovoljstva života sa emocionalnom stabilnosti i ekstraverzije sa zadovoljstvom života. Ono je povezano sa psihičkim zdravljem osobe. Zadovoljstvo života odnosi se  na sveukupnu procjenu života osobe ili na usporedbu koja odražava percipirani nesklad  između težnji i postignuća osobe. Ona je kognitivna je evaluacija cjelokupnog života. Stoga, možemo i trebamo shvatiti da mi možemo puno toga. Pa krenimo na put sa zadovoljstvom! Vjerujmo da iza nas samih stoji samo ono što mi sami dajemo. Teško je zamisliti kvalitetnu kulturu življenja tamo i među onim ljudima koji ne mogu prihvatiti vrijednost slobode savjesti. To je osobno i neotuđivo.To je mudrost u koju treba vjerovati.

 

 

 

 

 

Sandra Vukušić, urednica

 

 

 

 

Možda će Vas zanimati...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *