Pravni savjeti

Uzet ću što mi pripada

Pitanje: Nakon smrti muža, koji je umro bez oporuke, djeca i ja smo naslijedili njegovu imo­vinu koja se sastojala od velike obiteljske kuće, gospodarskih zgrada, poljoprivredne mehaniza­cije i velikog vinograda s kleti. Kao majka koja bezgranično voli svoju djecu nisam postavlja­la pitanja vezana za jednake dijelove prilikom razvrgnuća suvlasničke zajednice. Isto tako u ostavinskoj raspravi nisam isticala daje imovina pokojnog supruga bila zapravo bračna stečevi­na u kojoj sam ja trebala imati jednu polovicu. Međutim, jako sam se razočarala postupcima djece jer kod podjele imovine nisu pokazivali nikakvog obzira prema meni, naprotiv, nastoja­la su me što više zakinuti. Nakon dugo vremena slučajno sam pronašla muževu deviznu knjižicu, koja me je iznenadila veličinom štednog iznosa. Prema štednoj knjižici svi iznosi su položeni na devizni račun nakon što smo stupili u brak. S ob­zirom na to smatram da je iznos devizne štednje bračna stečevina i da imam pravo na jednu polo­vicu iznosa. Uzimajući pritom u obzir ponašanje svoje djece prilikom razdiobe imovine po osta­vinskom rješenju odlučila sam tražiti sve što mi pripada. Jesam li u pravu? (V.F., Sisak)

Odgovor U pitanju je tzv. naknadno prona­đena imovina pa ćete trebati podnijeti prijed­log sudu koji je donio rješenje o ostavini da se naknadno pronađena imovina rasporedi među zakonskim nasljednicima – vama i vašoj djeci. S obzirom na to da devizna štednja datira nakon početka braka pa do smrti supruga, ako štednja ne potječe iz pravnih poslova koji nisu u vezi s ra­dom (npr. darovanje, nasljeđivanje), vama pripa­da polovica navedenog iznosa, a drugu polovicu nasljeđujete vi i djeca u jednakim dijelovima. I, da, imate puno pravo uzeti ono što vam pripada.

 

 

 

Razularene unuke

Pitanje: Moje dvije unuke, koje jako volim, nagovorile su me da ih primim u svoju kuću, kao i njihove izvanbračne partnere. Nisam ih nikako mogla odbiti, a da sam znala što me čeka, sigur­no bi to učinila. Naime, dotad mirna kuća sada grmi od muzike koju nemilice puštaju unuke i njihovi partneri, kao i društvo koje im dolazi u posjete. Da stvar bude gora, ne pada im napa­met da plaćaju režije, kao što su voda, struja, plin, a s obzirom da ih je ukupno četvero, mo­žete misliti koliko su mi se režije povećale, što ja kao vlasnica moram plaćati. Opominjala sam ih da se smire, cijene moju privatnost i dobru vo­lju da im pomognem, te da prestanu s daljnjim uznemiravanjem i da nadoknade troškove režija. Oni su me doslovno ismijali i rekli „što nam mo­žeš, mi smo ovdje sada posjednici i imamo ista prava kao ti”. Što da radim, kakve pravne radnje trebam poduzeti da se riješim neželjenih uljeza te da počnem opet živjeti normalnim životom? (.J.K., Đakovo)

Odgovor: Savjetujemo vam da odmah pod­nesete tužbu za iseljenje zbog nepostojanja pravne osnove osoba koje se nalaze u vašoj kući. Ako vas do razrješenja spora budu fizički napa­dali ili vam prijetili, zovite policiju radi sprječava­nja takvog ponašanja. Smatramo da je potpuno izvjesno da ćete dobiti spor, no nemojte zabora­viti da osim iseljenja tražite i naknadu režijskih troškova koje su vam načinili od dana useljenja u vašu kuću.

 

 

 

Podjela kuće zbog vlastitog mira?

Pitanje: Živim u braku koji se nalazi pred raspadom. Žena koju sam oženio te primio pod svoj krov svojata pravo na dio moje kuće, prem­da sam kuću stekao nasljeđivanjem i dodatnom izgradnjom prije sklapanja braka. Svakako je važno kako prije sklapanja braka nismo živjeli zajedno. Supruga je odnedavno počela dovoditi i nepoznato društvo u kuću i to najčešće pijane muškarce i žene, koji su toliko bezobrazni da mi prijete u vlastitoj kući. Odlučio sam podni­jeti tužbu za razvod braka, a kada je žena za to saznala, odmah je angažirala odvjetnika koji mi predlaže nagodbu na način da ženi darujem po­lovicu kuće, jer da je ona sudjelovala u njezinoj izgradnji. Molim vas da mi odgovorite kako da se postavim te da li da zbog vlastitog mira pri­stanem na podjelu kuće? {S.V., Petrinja)

Odgovor: Ne prihvaćajte nikakvu nagodbu, jer kuća je vaša, a Vi ste ju naslijedili i izgradili prije stupanja u brak. Za udjel u bračnoj stečevi­ni vaše kuće žena će morati na sudu dokazati da je ulagala u izgradnju kuće, iako vi tvrdite da ste kuću sami izgradili prije sklapanja braka. Prvo se, ako to smatrate svojom konačnom odlukom, razvedite.

 

 

 

Dosmrtno ili doživotno uzdržavanje?

Pitanje: S kćerkom sam sklopila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. U ugovoru je utvrđe­no kako sva moja pokretna i nepokretna imo­vina prelazi u vlasništvo kćerke poslije moje smrti. Naknadno sam saznala da u ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju omogućuje davatelju uzdržavanja da odmah po solemnizaciji ugovo­ra u javnog bilježnika može prenijeti imovinu u svoje vlasništvo. S obzirom na sadržaj ugovora proizlazi da sam sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju, a ne od dosmrtnom, jer u ugovoru stoji da se imovina prenosi na davatelja uzdrža­vanja, tj. na moju kćerku nakon moje smrti. Ja nikako ne bi pristala na ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, već sam potpisala ugovor iz razlo­ga što u ugovoru stoji da se prijenos imovine vrši nakon moje smrti. Zbunjena sam, jer sada ne znam koji sam ugovor zapravo sklopila – ugovor o dosmrtnom kako stoji u nazivu ili doživotnom kako to stoji u sadržaju. Molim vas da mi pojasni­te situaciju. (LB., Slavonski Brod)

Odgovor: Bez obzira što je navedeni ugovor nazvan dosmrtnim, on je pravno ugovor o do­životnom uzdržavanju, jer iz njegovog sadržaja proizlazi da se prijenos vaše imovine na davate­lja uzdržavanja, tj. vašu kćerku vrši poslije smrti. Bitan je sadržaj ugovora, a ne njegov naziv. U svakom slučaju predlažemo vam da napravite aneks ugovora kojim ćete ugovor nazvati nje­govim pravim imenom – ugovor o doživotnom uzdržavanju.

Možda će Vas zanimati...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *