"> Porez na mirovine - Treća dob i 50+
">
Pravni dokumenti

Porez na mirovine

Porez i umirovljenici kao porezni obveznici

Porezi kod većine ljudi pobuđuju osjećaj negativnosti, uglavnom se smatra kako sve pada na leđa poreznih obveznika, zašto narod sve plaća, dok bogataši milijune čuvaju u poreznim oaza.
S druge strane, Ustavom Republike Hrvatske zajamčene su jednakost i pravednost poreznog sustava. Pitanje jednakosti poreznih obveznika potječe još iz 18. stoljeća, prvi je o tom problemu progovorio Adam Smith predstavivši načelo porezne snage. Dakle, građani s istom poreznom snagom plaćaju isti porez, a oni s većom poreznom snagom trebaju više pridonositi u državni proračun. Međutim, kako se u današnje vrijeme sve ovo reflektira na umirovljenike? Zašto neki jesu, a drugi nisu porezni obveznici?

Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine 115/2016, 106/2018) određeno je da se godišnji porez na dohodak utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. istog Zakona te se tako utvrđen godišnji porez umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu. Godišnji porez na dohodak plaća se po stopi od 24% na poreznu osnovicu do visine 360.000,00 kuna te po stopi od 36% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 360.000,00 kuna. Poreznom se obvezniku ostvareni dohodak umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 3800 kuna.

Dakle, svi umirovljenici koji imaju mirovinu do iznosa od 3800 kuna nisu obveznici poreza na dohodak. Ukupan broj korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju na dan 31. prosinca 2018. godine iznosio je 1 143 130. Od ukupnog broja korisnika mirovine 926 706 umirovljenika prima mirovinu manju od 3 500 kn (svote iskazane prema statističkim podacima HZMO) i samim time ne plaćaju porez.

Nadalje, prema Zakonu o doprinosima (Narodne Novine 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18) dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje za osiguranika čiji je mjesečni iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće uključujući i iznos prosječne neto plaće obračunava se po stopi od 1%, a iznad iznosa prosječne neto plaće po stopi od 3%.

Prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku od 25. siječnja 2019. godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za studeni 2018. iznosila je 6267 kuna, što je nominalno niže za 0,2%, a realno više za 0,1% u odnosu na listopad 2018. Primjenjivo na slučaj plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, na sve osiguranike čija mirovina prelazi iznos od 6267 kuna primjenjuje se stopa od 3%.

Iako nije upitno da su u Hrvatskoj mirovine izrazito male, no ipak mirovinu između 7 000 i 8 000 kn prima 5 578 umirovljenika, a mirovinu veću od 8 000 kn primaju 4 662 osobe (prema informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 31. prosinca 2018. godine). Ovdje jedino ostaje pitanje koliko je među njima onih koji primaju saborsku mirovinu.

 

mag iur Maja Jurić

maja jurić

Vijesti

Starost ne znači da zlostavljač prestaje zlostavljati

Baka u dom, a stan u najam

Kako uvesti nadzor u staračke domove?

 

Povezane vijesti

Besplatni pravni savjeti do kraja 2016.

Administrator

Koliki su troškovi smještaja u domu te koji sve faktori utječu na cijenu?

Administrator

Prava za starije osobe iz sustava socijalne skrbi

Administrator

Kako razlikovati neprimjereno postupanje od diskriminacije?

Administrator

Pravni savjeti – rujan

Administrator

Pravni savjet. Ankilozantni spondilitis

Administrator