Društvo

Mogu li osobe u radnom odnosu i umirovljenici imati otvoren obrt?

 

Propisi o obrtu, poštujući ustavna načela slobode poduzetništva, ne propisuju nikakve zapreke za otvaranje obrta osobama koje su zaposlene kod drugog poslodavca ili su u mirovini, a žele obavljati neku poduzetničku djelatnost u obliku obrta.

Za njih vrijede ista pravila i uvjeti kao i za osobe kojima je obrt jedina djelatnost i jedini izvor prihoda. To znači da mogu obavljati tzv. slobodne obrte, za koje nije propisana potrebna razina stručnosti, ukoliko imaju odgovarajuću zdravstvenu sposobnost. Kod tzv. vezanih obrta za koje se traži određena razina stručnosti, uz potrebnu zdravstvenu sposobnost, potrebno je još imati položen ispit o stručnoj osposobljenosti, ili odgovarajuću srednju stručnu spremu, ili položen majstorski ispit, ovisno o tome o kojoj se obrtničkoj djelatnosti radi.

Na primjer:

– za obavljanje djelatnosti održavanja i mehaničkih popravaka motornih vozila potreban je majstorski ispit za automehaničara,

– za obavljanje djelatnosti održavanja i popravka karoserija potrebno je imati završenu najmanje trogodišnju srednju školu za autolimara,

– za obavljanje djelatnosti popravka, podešavanja i zamjene guma potrebno je imati položen ispit o stručnoj osposobljenosti za vulkanizera.

Ukoliko se na obavljanje obrta odluči radnik koji je u radnom odnosu kod drugog poslodavca, vezani obrt može voditi samo ako zaposli najmanje jednog radnika koji ima potrebnu razinu stručnosti, kao poslovođu u obrtu.

Potrebno je napomenuti da će ta osoba, koja je istovremeno i radnik i obrtnik, doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje plaćati na dvije osnovice. Prvi iznos obračunava i uplaćuje poslodavac kod kojeg je radnik zaposlen, kod obračuna i isplate njegove plaće.

Drugi dio ista osoba plaća kao obrtnik, po rješenju Porezne uprave, a osnovica je dohodak ostvaren u obrtu. Taj drugi dio doprinosa ne može biti viši od iznosa koji bi se iz obrta plaćao da je obrt jedini izvor dohotka, tj. da nema radnog odnosa za koji prima plaću.

Za kasnije korištenje prava na mirovinu, uplaćeni iznosi doprinosa se zbrajaju i mogu povećati mirovinsku osnovicu.

Umirovljenici moraju biti svjesni da mogu obavljati obrt, ali da im se za vrijeme dok imaju otvoren obrt mirovina neće isplaćivati. Time se ne gasi pravo na mirovinu, nego ona ostaje priznata kao stečeno pravo koje u svakom trenutku mogu ponovno nastaviti koristiti, ako zatvore obrt.

Oni će iz obrta plaćati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, na isti način kao i drugi obrtnici kojima je obrt osnovni izvor dohotka, a to znači prema propisanim mjesečnim osnovicama. Uplaćeni iznosi mirovinskog osiguranja i njima će se pribrojiti iznosima uplaćenim do odlaska u mirovinu, tako da će u slučaju zatvaranja obrta i ponovnog ostvarivanja prava na isplatu mirovine moći zatražiti ponovni izračun mirovine, te koristiti onu koja je za njih povoljnija.

Izuzetak od pravila o obustavi isplate mirovine primjenjuje se za korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, kojima se ne obustavlja isplata takve mirovine. Ovaj izuzetak obuhvaća i prijevremeno umirovljene djelatnike MORH-a zbog profesionalne nesposobnosti, koji mogu otvoriti obrt (ili se čak i zaposliti) a da pri tome nastave primati mirovinu, ali u umanjenom iznosu.

Da li su obrtnici obvezni plaćati naknadu za općekorisne funkcije šuma i na koji se način naknada obračunava?

Obveznici plaćanja naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma su pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost na području Republike Hrvatske. Stupanjem na snagu novog Zakona o šumama (6 .prosinca 2005. godine), krug obveznika plaćanja naknade proširuje se i na fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost.

Prema stajalištu Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodnog gospodarstva kl.:321-01/06-01/7 ur. Broj:523-3-06-02 od 12.siječnja 2006. godine, obvezi plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma podliježu samo one fizičke osobe koje su obvezne sastavljati financijske izvještaje, tj. samo one fizičke osobe koje su obveznici obračunavanja i plaćanja poreza na dobit. Fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a obveznici su poreza na dohodak ne plaćaju naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

Osnovica za obračun naknade je ukupan godišnji prihod obveznika. Stopa za obračun naknade je 0,07%.

Obveznici obračunavaju i uplaćuju predujmove naknade tromjesečno, a razliku utvrđenu godišnjim obračunom, u roku za predaje financijskih izvještaja. Nadzor nad obračunom i plaćanjem sredstava obavlja Financijska agencija.

Uplatni račun za naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma je: 1001005-1700055099.

U pozivu na broj odobrenja pravne osobe u pretpolj upisuju broj modela 05, a u polje matični broj dodijeljen od Državnog zavoda za statistiku (osam znamenaka s vodećom nulom), te u nastavku godinu na kojoj se odnosi obveza uplate (četiri znamenke).

Obveznici fizičke osobe u pretpolje upisuju broj modela 12, a u polje matični broj građanina te u nastavku godinu na koju se odnosi obveza uplate (četiri znamenke).prenosi

 

Related posts

Za mirovine svake godine fali 14 milijardi kuna, prijeti nam rast PDV-a na 30%

Video: Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe

Besplatan ciklus predavanja: Informiranje o zdravlju osoba starijih od 55 godina

Ostavi komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com