"> LUMBALNA PUNKCIJA - Treća dob i 50+
">
Društvo Invaliditet Medicina

LUMBALNA PUNKCIJA

Punkcija leđne moždine ili lumbalna punkcija je medicinska procedura kojom se u donjem (lumbalnom) dijelu leđa uzima likvor, tj. cerebrospinalna tekućina koja okružuje i štiti mozak i leđnu moždinu. Izgled i sastav likvora mogu pomoći u dijagnosticiranju ozbiljnih infekcija i bolesti živčanog sustava.
 
Od velike je važnosti rano i točno postavljanje dijagnoze multiple skleroze (MS), kao rani početak liječenja. Odgođena dijagnoza multiple skleroze najčešće je karakterizirana težim i ireverzibilnim neurološkim ispadima, a kasni početak liječenja izrazito je limitiran u učinkovitosti.

Paraklinički pokazatelji multiple skleroze

Premda je danas poznata činjenica da u razvoju multiple skleroze sudjeluju genetski, okolišni i imunološki čimbenici, dijagnoza multiple skleroze temelji se na karakterističnim kliničkim simptomima i tri ključna paraklinička pokazatelja:
  • nalaz magnetske rezonancije, mozga, vratne i prsne kralježnične moždine (središnjeg živčanog sustava)
  • nalaz oligoklonalnih traka u likvoru
  • vidni evocirani potencijali (VEP), uz upitan značaj ostalih multimodalnih evociranih potencijala (BAER, VEMP, SSEP)
Nalaz MR-a uz karakteristične kliničke simptome ima najistaknutije mjesto u:
  • dijagnozi kliničkog izoliranog sindroma (CIS)/MS-a
  • početku liječenja CIS-a/MS-a ,
  • prognozi bolesti
  • praćenju razvoja bolesti
  • praćenju učinkovitosti liječenja MS-a
  • diferencijalnoj dijagnozi multiple skleroze prema drugim demijelinizacijskim bolestima (npr. neuromyelitis optica (NMO), idiopatski transverzalni mijelitis, akutni diseminirajući encefalomijelitis (ADEM), vaskulitisi i dr.)
Vaš mozak i leđna moždina su okupani tekućinom. Spinalna slavina, koja se naziva i lumbalna punkcija, postupak je koji liječnici koriste za uklanjanje i testiranje dijela ove tekućine, koja se naziva cerebrospinalna tekućina (CSF).
Pomaže im u dijagnosticiranju poremećaja u mozgu i leđnoj moždini, uključujući multiplu sklerozu.

Kako lumbalna punkcija pomaže pri dijagnosticiranju MS-a?

Rezultati tog postupka mogu pomoći liječnicima da vide napada li imunološki sustav vaše tijela, što se događa i kod multiple skleroze. Ako imate stanje, vaš CSF (kičmena tekućina) će imati veće količine određenih proteina.
Ako nečiji CSF nema tih proteina, i dalje može imati multiplu sklerozu – 5% do 10% ljudi koji boluju od te bolesti nikad ne pokazuju znakove spinalne tekućine.
Također se ovi znakovi mogu pokazati i kod brojnih drugih bolesti. Na taj način, kralježnička moždina sama po sebi ne može potvrditi ili isključiti dijagnozu multiple skleroze. Mora biti dio ukupne slike ispitivanja na tu bolest.

Kako se pripremiti za punkciju kralježnice?

Ne morate ništa učiniti da biste se pripremili, osim ako vam liječnik ne da neke posebne upute.
U većini slučajeva morat ćete prestati uzimati bilo koje lijekove za razrjeđivanje krvi, uključujući aspirin, nekoliko dana prije. A ako ste alergični na lateks ili bilo koje lijekove, obavijestite svog liječnika.

Što se događa tijekom punkcije kičmene moždine?

Za početak ćete ležati na boku s koljenima privučenima što je moguće bliže prsima. Ili ćete sjediti odmarajući se na stolu.
Nakon što se koža oko donjeg dijela leđa očisti i prekrije, dobit ćete lijek koji će vam umrtviti taj dio tijela. Vaš će vam liječnik staviti dugu, tanku šuplju iglu u donji dio leđa između dvije kosti donje kralježnice i u prostor ispunjen CSF-om. Uzet će 1-2 žlice tekućine i izvaditi iglu. Postupak ne dira direktno kičmenu moždinu.

Što se događa poslije zahvata?

Trebat ćete ležati na leđima ili trbuhu nekoliko sati. Možda ćete morati dati i uzorak krvi za testiranje.
Izbjegavajte bilo kakve vježbe tokom dana ili duže, nakon postupka.
Pijte puno tekućine i odmarajte se najmanje 24 sata nakon zahvata, u krevetu.

Je li lumbalna punkcija sigurna?

Da. Ali kao i većina testova, postoje i neki manji rizici. To uključuje:
Glavobolja. Otprilike 10% ljudi dobije glavobolju – onu koja se pogoršava kada sjednete i stojite, ali se odmah bolje osjećate kad legnete. Ako je ne dobijete, ležite što više i pijte puno tekućine.Infekcija. Ali rizik je vrlo nizak.
Krvarenje. Ponekad postupak može probiti malu krvnu žilu, pa se krv miješa s CSF-om. Neće vam trebati liječenje, ali u nekim će vam slučajevima kasnije trebati dodatna punkcija da biste dobili “jasan” uzorak.
Odmah nazovite svog liječnika ako primijetite neobičnu drenažu, uključujući krvavi iscjedak ili bol koja se pogoršava.

Likvor

Da bi se kod Vas sa sigurnošću isključila multipla skleroza može se učiniti lumbalna punkcija i pretraga likvora. Vaš neurolog će procijeniti da li je to potrebno.
Prisutnost oligoklonalnih IgG vrpci u likvoru smatra se dvostrukim rizikom prijelaza u MS.
Likvor je sljedeći paraklinički pokazatelj značajan za dijagnozu MS-a. Glavni element u dijagnozi MS-a je porast indeksa imunoglobulina G (IgG) ili značajno specifičnijih oligoklonalnih traka, koje predstavljaju znakove povećane humoralne imunosti s likvorskom (intratekalnom) produkcijom imunoglobulina. Povećanje oligoklonalnih traka u likvoru smatra se trajnim u bolesnika s MS-om. Prisutne su kod oko 90 % bolesnika s relapsno-remitirajućim oblikom MS-a, osobito kod bolesnika s dugotrajnijom bolešću. Imaju i prognostički značaj u CIS-u gdje se prisutnost oligoklonalnih IgG vrpci u likvoru smatra dvostrukim rizikom prijelaza u MS.
Nalaz porasta indeksa IgG-a, a kasnije specifičnijih oligoklonalnih traka u likvoru, do uvođenja MR-a u dijagnostiku multiple skleroze, bio je vrlo važan dijagnostički parametar dijagnosticiranja MS-a. Međutim, uvođenjem MR-a kao superiornog parametra u dijagnozi MS-a, smanjila se važnost likvorske dijagnostike jer ne pridonosi točnosti dijagnoze. Likvorska dijagnostika bila je i dalje važna u nekim diferencijalnodijagnostičkim dilemama prema drugim bolestima koje uzrokuju demijelinizacijska oštećenja središnjeg živčanog sustava (vaskulitisi, sarkoidoza, Behcetova bolest i dr.). U novim, revidiranim, kliničkim kriterijima od 2017. godine, nalaz oligoklonalnih traka u likvoru postaje ponovno značajan.

Punkcija leđne moždine ili lumbalna punkcija – postupak

Postupak punkcije leđne moždine traje otprilike 30-45 minuta. U donji dio leđa ubrizgava se lokalni anestetik kako bi se čim bezbolnije mogla staviti tanka igla između dva kralješka (razina L4/L5) u spinalni kanal. Uzima se mala količina tekućine (likvora) koja bi trebala biti bistra i bezbojna. Igla se izvadi i mjesto uboda prekrije sterilnim zavojem. Nakon postupka moguće je osjetiti pritisak u donjem dijelu leđa.
Mnogi pacijenti svjedoče da za vrijeme samog postupka ne osjećaju nikakvu bol, a mnogi smatraju da je najveći problem strah koji je nerijetko prisutan prije provođenja punkcije leđne moždine.
Ivan Novak

Povezane vijesti

Kakva je to čudesna terapija za rak i kada bi mogla stići u Hrvatsku?

Administrator

‘GOSPOĐU SU VEZALI ZA RADIJATOR, NISU JOJ OSTAVILI DRVA ZA OGRJEV, PUSTILI SU JE DA SE SMRZNE I UMRE’ Eksplozija nasilja prema starijima u Hrvatskoj

Administrator

Dobri duh Sindikata umirovljenika

Administrator

Sve manji broj i sve veća starost!

Administrator

Mađarska vlada „protjerala“ Sorosa iz Budimpešte!

Administrator

KONAČNO IMAMO LIJEK PROTIV RAKA? ‘Bolesnik će moći živjeti dovoljno dugo da na kraju umre od nečeg drugog’

Administrator