"> Loši statistički podaci utječu na ocjenu mirovinskog sustava Europske komisije za Hrvatsku - Treća dob Hrvatska
">
Društvo Mirovine

Loši statistički podaci utječu na ocjenu mirovinskog sustava Europske komisije za Hrvatsku



Loši statistički podaci utječu na ocjenu mirovinskog sustava Europske komisije za Hrvatsku

 

Izvješće Europske komisije za Hrvatsku kritiziralo je hrvatski mirovinski sustav kao i odustajanje od nekih ključnih dijelova mirovinske reforme, kao i duljinu radnog vijeka s kojom smo pri dnu Europske Unije.

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, komentirao je izvješće Komisije te naveo kako su realni podaci drugačiji od onih dostavljenih Euroskoj komisiji na uvid te kako je realna slika mnogo bolja od statistike.

U izvješću Europske komisije kritizirala se duljina radnog vijeka, kao i rušenje dijela mirovinske reforme koji je trebao povećati dob za odlazak u mirovinu na 67 godina.

“Rano je umirovljenje još uvijek raširena pojava, dok je radni vijek u Hrvatskoj među najkraćima u EU, što u velikom mjeri nepovoljno utječe na mirovine”, stoji u izvješću Europske komisije.

Hrelja je oštro kritizirao statističke podatke koji su predstavljeni Europskoj komisiji.

“Ocjene Europske komisije su očekivane za Hrvatsku stranku umirovljenika. Već pet godina institucije ove države hrane Europsku komisiju pogrešnim, neprovjerenim i krivo interpretiranim statističkim podacima.

I onda mi u očima Europske komisije ispadamo kao zemlja neradnika u kojoj 20-ak posto mladih ljudi manje od europskog prosjeka ne radi. A oni u stvari rade, teško, preživljavaju, bore se za egzistenciju. Rade prekarne poslove, dakle, neplaćene poslove, rade na crno ili rade preko student-servisa”, upozorio je Hrelja.

“Još malo će nam predložiti barem na 80 godina. Imamo rada, imamo solidno rada, gotovo kao i Europa, ali pokazatelje o tom radu nemamo jer nema uplate doprinosa. Imamo evaziju i ne radimo ništa da te stvari popravljamo”, zaključio je.

Primjerice, službeni podatak kaže kako prosječan hrvatski radnik ima otprilike 30 godina radnog staža, što je poprilično malo sa europskim prosjekom od 35 godina, no Hrelja tu statistiku naziva pogrešnom iz razloga što se u nju ubrajaju i invalidi, kao i druge kategorije koje spuštaju prosjek a koje se uopće ne bi trebale računati u prosjek radnog staža prosječnog radnika, te kada bi se te kategorije isključile, podaci bi  bili mnogo bliže europskom prosjeku i to sa 34 godine prosječnog radnog staža.

S kojim problemima se najčešće suočavate?

Povezane vijesti

Najveći problem i mit današnjeg svijeta: “Tako stvari stoje, ne možeš ništa promijeniti!”

Administrator

Zašto ministri uporno umanjuju vrijednost svoje imovine?

Administrator

Bijesni roditelji napali Bandića, gađali ga jajima i razbili mu auto

Administrator

Silvano Hrelja napušta saborski Klub Glasa i prelazi u Klub nezavisnih zastupnika

Administrator

Siromaštvo kod umirovljenika

Administrator

Hrvatska dobila osmog sretnog dobitnika igre Loto 7

Administrator