Zdravlje

Koliko se često treba tuširati?

Postoji sve više dokaza koji ukazuju da prekomjerno tuširanje, uz mnoštvo ostalih faktora, negativno utječe na mikrobiom prisutan na ljudskoj koži, koji se sastoji se od skupina bakterija, virusa i ostalih mikroorganizama koji žive u i na ljudskom tijelu.

Znanstvenici znaju da ti mikroorganizmi pozitivno utječu na ljudsko zdravlje, uključujući i imunološki sustav, probavu, pa čak i na funkcije rada srca. Poručuju kako mikrobiom treba shvatiti kao komplementaran i paralelan sustav isprepleten s ostalim funkcijama tijela. Postoje uvjerljivi indirektni dokazi koji ukazuju na to da tuširanje oštećuju mikrobiom kože, što pak šteti zdravlju kože.

Poznato je da tuširanje, odnosno pretjerano pranje, sa šamponima i sapunima uništava prisutne bakterije na koži i kosi, te smanjuje razine ulja. Kozmetička industrija zatim te razine pokušava nadomjestiti pomoću kozmetičkih proizvoda.

Općenito, suvremeni način života koji uključuje i često tuširanje loše djeluje na mikrobiom na ljudskoj koži.

Znanstvena studija na stanovnicima sela Yanomami u Amazoni, koji u trenutku provođenja studije nisu imali dokumentirani prethodni kontakt sa “zapadnjacima”, otkriva kako su koža, usta i izmet ispitanika puno bogatiji različitim bakterijama – a otkrivene bakterije pokazale su otpornost na antibiotike, bez prijašnjeg poznatog kontakta s antibioticima.

Dio problema oko konačnog stava znanstvenika jest i zbog teškog sastavljanja dovoljno velikog tijela ispitanika koji bi bili spremni preskočiti tuširanje na određeno razdoblje potrebno za izvođenje kontrolirane studije.

Umjesto konkretne studije, objavljeni podaci o utjecaju tuširanja na kožu uglavnom se sastoje od samostalnih eksperimenta. Takve anegdote mogu odgovoriti na najvažnije pitanje oko preskakanja tuširanja – Što učiniti sa smradom?

Neke od bakterija na tijelu izlučuju kemikalije neugodna mirisa, a pranje ili dezodorans poprilično dobro rješavaju problem. Ipak, osobe koje su odustale od tuširanja reći će da problem postoji samo zbog prvotnog stanja koje je izvan ravnoteže.

Najistaknutiji primjer je vjerojatno James Hamblin, koji je u lipnju 2016 objavio esej objašnjavajući odluku da postupno odustane od dnevnog pranja.

“Isprva sam bio masna, smrdljiva zvijer,” napisao je. “No kasnije tijelo kao da se privikne i postane ugodnije za ljudski njuh.”

Hamblin je izmijenio iskustva s novinarkom Juliom Scott, koja je dokumentirala vlastitu tranziciju na život bez tuša za The New York Times Magazine. Vlastito iskustvo pokazalo je da je samo jednim tuširanjem u tjednu u cijelosti oštetila kolonije bakterija na koži.

“Ako sam prljave kose, nagnem se pod tuš i smočim ju ali ne koristim šampon ili sapun, a gotovo nikad ne idem pod tuš… I sve je u redu. Zamolio sam prijatelje da mi kažu kako mirišem, a oni tvrde da mirišem dobro” zaključuje Hamblin.

Iako ne postoji razlog da ljudi poput Hamblina zboog smanjenog tuširanja postanu zdraviji od prosječnog čovjeka, svakako nema razloga ni da budu zdravi. Ako ništa, sigurno se uštedi puno vremena, vode i novca.

Naravno, ovakav radikalan stil života nije za svakoga, a dok se ne ustvrde konkretne činjenice o djelovanju tuširanja na kožu ne treba brzati u ekstreme, piše

 

Related posts

Pijte vodu na prazan želudac i izliječite se

Najobičnije šparoge uspješno liječe rak, čak i njegove najteže oblike!

Besplatni preventivni pregledi spašavaju život – odazovite se!

Ostavi komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com