Društvo

Hrvatska po broju umrlih lani prestigla čak i ratnu 1991. godinu

Lani je bilo  čak 17.509 više umrlih nego rođenih, čime je premašen neslavni rekord iz 2014. godine.  Demografska bilanca ušla je u minus još 1995. godine, koji od tada neumitno raste

ZAGREB – U Hrvatskoj je lani umrla 55.651 osoba, što je dosad najveća zabilježena stopa smrtnosti u našoj zemlji. Brojem umrlih u 2015. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prestigli smo čak i ratnu 1991. godinu koja je dosad držala uvjerljiv rekord s ukupno 54.832 umrle osobe. Istodobno, lani su u Hrvatskoj rođene 38.142 bebe, što znači da smo negativnim prirodnim prirastom, s čak 17.509 više umrlih nego rođenih, premašili rekord iz 2014. godine kad je ta razlika iznosila 11.273 u korist umrlih.

Rast broja umrlih zabrinuo je  stranku Blok umirovljenici zajedno (BUZ), koji su zbog 6-postotnog povećanja broja umrlih u prošloj godini od Vlade zatražili istragu, kako bi se utvrdilo jesu li razlozi »katastrofalnog porasta smrtnosti« vezani uz loše politike ministarstava zdravlja i socijalne politike za mandata Milanovićeve Vlade.

Crne projekcije

Stanje je još gore, upozorili su iz BUZ-a, kad se usporede podaci o umrlima od prosinca 2013. do studenoga 2014. s podacima za razdoblje prosinac 2014. – studeni 2015., jer je u tom razdoblju preminulo 3.979 ljudi više, što predstavlja porast od čak 7,8 posto.

»Vlada je dužna pokrenuti mehanizme kako bi bile otkrivene moguće greške u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti koje su dovele do toga da je lani umrlo najmanje 2.000 osoba više od broja na koji su ukazivale i najcrnje projekcije«, poručili su iz BUZ-a.

Činjenica jest da broj umrlih već desetljećima raste, a u posljednjem desetljeću, uz godišnja variranja, kretao se oko brojke od 52.000 umrlih godišnje. Tako smo, na primjer, 2003. godine imali 52.575 umrlih i jedan od najvećih negativnih prirodnih prirasta s 12.907 umrlih više nego živorođenih. Godinu kasnije, broj umrlih pao je na 49.756, za gotovo 3.000. I 2014. godina, s ukupno 50.839 umrlih, može se svrstati među godine s nešto nižim mortalitetom, pa je lanjski »skok«, sa 4.800 umrlih više u odnosu na prethodnu godinu, tim uočljiviji.

Za demografe, ovakvo je kretanje očekivano i nikako ne ovisi o vladinoj politici.

– S obzirom na dobnu strukturu stanovništva, te činjenicu da u »kritične« godine ulaze generacije rođene u vrijeme baby-booma, može se očekivati da će se trend rasta broja umrlih nastaviti – ocjenjuje demograf Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Dulji životni vijek

Očekivano trajanje života u Hrvatskoj raste, a razlika od dvije do tri godine u broju zdravih godina života u odnosu na prosjek EU-a sve više se smanjuje. Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je 2011. godine živjelo 200 tisuća osoba starijih od 65 godina, a lani se taj brojk povećao za 36,5 tisuća, dok se broj starijih od 75 godina od 2011. povećao za 30 tisuća, na ukupno 375,5 tisuća u 2015. godini.

– Oni koji se brinu zbog visokog mortaliteta neka pogledaju dobnu strukturu stanovništva. Udio osoba starijih od 65 godina apsolutno i relativno raste. Naravno da, s obzirom da su to rizične godine života, možemo računati i s većim mortalitetom – tumači Akrap. Drugi je problem, dodaje, što se rađa sve manje djece. Od 1991. godine, izračunao je Akrap, u Hrvatskoj je umrlo čak 212.000 ljudi više nego što ih se rodilo.

Broj umrlih u Hrvatskoj 1950. godine iznosio je 47.292 osobe, 1960. godine pao je na 41.361, a broj od 50.000 umrlih godišnje prvi je put premašen 1980. godine. Čitavo to vrijeme, međutim, Hrvatska je imala pozitivan prirodni prirast, a demografska bilanca ušla je u minus 1995. godine, koji od tada nezaustavljivo raste.

 

 

 

 

 

Izvor:Novilist.hr

 

 

 

 

Related posts

Ugovori o doživotnom/ dosmrtnom uzdržavanju

Hrvatska će do 2050. godine imati najstarije stanovništvo u Europi!

Čudesni oporavak nakon što je majka dala ulje kanabisa umirućem sinu

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com