Prijatelji životinja

Bolje zdravlje uz naše ljubimce

Životinje liječe ljude

Iako mnoga kućanstva u svijetu imaju ljubimce, istraživanja o odnosu ljudi i životinja te o mogućim zdravstvenim blagodatima tog odnosa novijeg su datuma. Studije su utvrdile jaku umnu i emocionalnu povezanost ljudi i pasa, a ispitani vlasnici životinja većinom su ocijenili da im ljubimci unaprjeđuju kvalitetu života i smanjuju napetost među ukućanima. U istraživanju bliskosti vlasnika i njihovih pasa otkriveno je da su ljudi emocionalno bliski psima koliko i najbližim članovima obitelji, a trećina vlasnika smatra da je bliskija psu nego bilo kojem članu obitelji.
Osim bliskosti čovjeka i životinje, utvrđen je i pozitivan utjecaj ljubimaca na tjelesno i duševno zdravlje. Prvo istraživanje proveo je Friedman 1980., uspoređujući stope preživljavanja vlasnika ljubimaca i ljudi bez ljubimaca nakon srčanog udara. Otkrilo se da vlasnici ljubimaca žive znatno dulje, neovisno o tome koliko tko vježba.
Zatim je utvrđena i povezanost posjedovanja životinja i boljeg zdravlja srčano-žilnog sustava. Najveće istraživanje, koje je 1992. obuhvatilo više od 5700 sudionika u Australiji, pokazalo je da muški vlasnici ljubimaca imaju znatno niži sistolički tlak i razinu kolesterola i triglicerida nego muškarci koji nemaju ljubimaca. Isto istraživanje utvrdilo je da žene starije od 40 godina koje posjeduju ljubimce imaju niži tlak i trigliceride od žena bez ljubimaca.
Drugi znanstvenici ispitali su odnos vlasništva nad ljubimcima i općeg zdravlja. Tako je Siegel 1990. primijetio da vlasnici ljubimaca rjeđe koriste usluge zdravstvenog osiguranja, dok je Serpell 1991. uočio da nakon nabave ljubimaca ljudi imaju manje sitnih zdravstvenih problema.
I stručnjaci koji rade s djecom pisali su o blagodatima suživota s ljubimcima i ocijenili da oni uvelike pomažu u psihosocijalnom razvoju djece. Ljubimci djeci ulijevaju osjećaj povjerenja i sigurnosti, smisao za neovisnost i inicijativu, želju za istraživanjem okoliša, strpljenje, samokontrolu i marljivost. Drugi su utvrdili da djeca s ljubimcima bilježe bolje ocjene na testovima suosjećajnosti, samopoštovanja i samospoznaje nego djeca bez ljubimaca.

Pozitivno djelovanje životinja uočeno je u ambulantama, domovima za starije i nemoćne te u psihijatrijskim ustanovama. U domovima za starije štićenici su manje depresivni nakon posjeta životinja – pacijenti u psihijatrijskim ustanovama imaju manje psihijatrijskih smetnji ako su na grupnoj terapiji prisutne ptice, bolesni od Alzheimera uspostavljaju bolje društvene veze u prisutnosti psa.Starije osobe su sretnije i zdravije  uz kućne ljubimce.

O potencijalu životinjske terapije kod mentalnih bolesti izvijestio je i kanadski dječji psihijatar Boris Levinson, koji je u terapijske seanse uključivao svog psa. Promatrajući ophođenje svojih malih pacijenata sa psom, zaključio je da je pas poslužio kao posrednik u komunikaciji, pružao djetetu osjećaj sigurnosti u terapijskom okruženju i ubrzavao proces liječenja. Utvrdio je da je terapija sa životinjama učinkovita kod djece koja su povučena, opsesivno-kompulzivna, zakočena, autistična ili shizofrenična. Pas je bio osobito djelotvoran u pomaganju autističnoj djeci da ojačaju doticaj sa stvarnošću.

Kasniji pokusi potvrdili su učinkovitost životinjske terapije u okviru liječenja djece od pomanjkanja pažnje s hiperaktivnošću i poremećaja ponašanja. Istraživanje Katchera i Wilkinsa iz 1994. označilo je životinjsku terapiju djelotvornom za smanjivanje usplahirenosti i agresivnosti te poboljšanje suradnje s terapeutom.
Uz životinje, pacijenti doživljavaju terapijsko okruženje manje prijetećim te služe za odvlačenje pažnje tijekom rasprave o bolnim iskustvima. Istraživanje Barkera i Dawsona iz 1998. proučilo je stupanj anksioznosti (tjeskobe) kod hospitaliziranih psihijatrijskih pacijenata. Rezultati su pokazali da je životinjska terapija znatno smanjila anksioznost kod pacijenata s depresivnim, psihotičnim i drugim poremećajima, i to više negoli uobičajena rekreacijska terapija. Znanstvenici smatraju da oboljeli doživljavaju životinjsku terapiju bezazlenijom od uobičajenih rekreacijskih aktivnosti te da mogućnost grljenja i maženja životinje suzbija stres.

 

Izvor: Themajka.com

Related posts

Uklanjanje mirisa kućnih ljubimaca

Bolje zdravlje uz naše ljubimce

Psi ipak ne vole kada ih se češka po trbuhu dok leže na leđima

Ostavi komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com