• Naslovnica
  • Medicina
  • ANKSIOZNOST: Simptomi mogu biti psihološki i fizički, a najvažnije je da ih ne ignorirate
Medicina

ANKSIOZNOST: Simptomi mogu biti psihološki i fizički, a najvažnije je da ih ne ignorirate

 

 

Fizičke, mentalne i emocionalne smetnje – sve to može biti simptom anksioznosti koja je jedna od najučestalijih psihijatrijskih poremećaja.

Anksioznost je različita od straha, makar razlikovanje toga često nije posve očito. Svi anksiozni poremećaji povezani su s osjećajem tjeskobe, strahom, zabrinutošću i panikom. Moguće će su i fizičke smetnje kao što su mučnina, problem s disanjem i drugi.

Anksiozni poremećaji najučestaliji su od svih psihijatrijskih poremećaja. U Americi čak 25% odrasle populacije ima ozbiljne probleme u nekom periodu života, dok u Engleskoj svake godine 1 od 5 žena i 1 od 10 muškaraca uzima lijekove radi tih problema.

Anksioznost je drugačiji doživljaj od straha

Kod straha postoje podražaji koje je često lako identificirati, dok to kod anksioznosti nije slučaj. Ona uključuje predviđanje neugodnog ili prijetećeg podražaja, dok je strah reakcija na strašan podražaj.

Anksioznost se javlja kada se osoba ne može suočiti s prijetnjom, a i zato što osoba često neće znati koji je izvor prijetnje. Bez obzira na to, javlja se i kad je osoba svjesna uzroka prijetnje, ali ima osjećaj kao da ništa ne može poduzeti u vezi toga. Ključni faktor anksioznosti je sposobnost suočavanja sa situacijom.

Ovaj problem može biti stanje ili osobina. Anksiozno stanje pojavljuje se individualno kod specifične situacije i vremena. Primjer za to mogu biti ispiti u školi ili razgovor za posao. Anksioznost kao osobina je uglavnom trajna osobina ličnosti, uz koju je osoba anksiozna u mnogim različitim situacijama.

Postoje različiti poremećaji anksioznosti, a najučestalije su fobije, panični poremećaj,opsesivno-kompulzivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj te akutni stresni poremeća.

Anksioznost – simptomi i kako ih prepoznati

Kod anskioznih simptoma mogu se pojaviti fizičke, emocionalne i psihološke smetnje. Najčešće uključuju osjećaj mučnine i neugodne osjećaje neizvjesnosti, strepnje i panike. Anksioznost utječe na čovjekovo razmišljanje ali može dovesti i do fizičkih anksioznost simptoma.

Ovo nisu svi, niti konačni simptomi, ali su neki koje osoba s anksioznošću ili depresijom može osjetiti:

  • halucinacije
  • hiperaktivnost
  • agresija
  • nesanica
  • noćne more
  • depersonalizacija
  • gubitak empatije
  • suicidalne misli
  • strah i osjećaj gubitka kontrole
  • blijeda koža
  • bol u licu ili vilici
  • ukočenost vrata, lica ili glave
  • drhtanje
  • hormonalni problemi
  • loša probava
  • osjećaj gušenja i zadihanosti
  • osip
  • pojačana osjetljivost na sve tjelesne podražaje
  • pojačano znojenje
  • suha usta

Uzrok anksioznosti je najčešće spoj mnogih faktora

Anksioznost simptomi rezultat su utjecaja različitih faktora koji mogu biti genetski, biološki i socialno društveni. Osoba može imati genetsku predispoziciju biti anksiozna ali i dobiti ju radi stresne situacije ili događaja. Teško je predvidjeti hoće li neko dijete ili osoba biti anksiozna, jer su okidači kod svake osobe drugačiji i potpuno individualni. Često se javlja kao reakcija organizma na traumatični događaj s kojim se osoba ne zna nositi. Neka istraživanja su pokazala kako amigdala, struktura unutar mozga prepoznaje blizinu prijetnje i kao reakciju stvara osjećaj straha i zabrinutosti.

Liječenje kognitivno-bihevioralnom metodom

Ako se za anksioznost ne nađe konkretan izvor, ali patite od gore navedenih simptoma, obratite se svom liječniku. On će vas vjerojatno uputiti psihijatru ili psihologu kako bi se napravila točna dijagnoza i liječenje stanja. Liječenje anksioznosti, simptoma i osjećaja straha uključuje psihoterapiju i uzimanje lijekova.

Psihološka terapija koja se provodi je kognitivno-bihevioralna kako bi osoba naučila prepoznati svoje ponašanje i misli te ih promjeniti ako vode osjećaju anksioznosti. Na taj način se ograničuje iracionalno ponašanje i realnije gleda na svoj život.

Ako osjećate neke od navedenih simptoma ili sumnjate u to da imate anksioznost, obratite se liječniku. Može biti lakše i bolje, samo treba raditi na tome.

ANKSIOZNOST: Simptomi mogu biti psihološki i fizički, a najvažnije je da ih ne ignorirate

Related posts

Hoćemo li moći živjeti 140 godina?

Američki stručnjaci tvrde: Sve manje ljudi umire od karcinoma

Bonton za pacijente: Kako se ponašati kod liječnika?

Ostavi komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com