"> Aktivno starenje za dostojanstveni život - Treća dob i 50+
">
Aktivnosti Društvo

Aktivno starenje za dostojanstveni život

Jedna od ključnih uloga u ublažavanju učinaka starenja stanovništva trebale bi biti politike koje promoviraju zdravlje starijih osoba

Nedostatno korištenje ekonomskih potencijala demografskog starenja u Hrvatskoj

 

Sve veći broj umirovljenika i sve manji broj radno sposobnog stanovništva uskoro bi nas mogao dovesti do fiskalno neodrživog mirovinskog sustava ako već i nije.  Zbog sve većeg trenda iseljavanja ljudi koji su sposobni za rad, sve je veća dobna granica odlaska u mirovinu. Rješenje ovakvog problema Hrvatska bi trebala potražiti u vodećim europskim strategijama koje starenje definiraju kao mogućnost za pametan i uključiv rast.

 

Proces unapređenja kvalitete života tijekom starenja osiguravanjem prilika za inkluzivno, sigurno i zdravo starenje naziva se aktivnim starenjem. Taj je termin usvojen 1990. godine od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Aktivno je starenje pojam koji obuhvaća kvalitetan život starijih osoba koje su aktivno uključene u socijalne aktivnosti, prilagodbu društva starijim osobama i obratno te ostvarenje fizičkih, mentalnih i socijalnih potencijala starijih osoba. Kod ovog procesa bitno je razvijati kulturu osobne odgovornosti za zdravlje i starost.

 

U Zagrebu 2015. godine provedeno je istraživanje o razlikama u kvaliteti zdravlja u odnosu na aktivno i pasivno starenje. To je istraživanje provedeno na uzorku od 200 umirovljenika. Rezultati pokazuju da su umirovljenici u procesu aktivnog starenja u svim dimenzijama imali bolje rezultate. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da će se podržavanjem programa aktivnog starenja smanjiti smrtnost i funkcionalno ovisnost u produktivnoj životnoj dobi. Također, smatra da će ovaj program unaprijediti kvalitetu života tijekom starenja te povećati broj osoba koje aktivno sudjeluju u socijalnom, političkom i kulturnom životu društva. Ovaj bi program trebao i smanjiti troškove zdravstvene skrbi i dugotrajne njege.

 

Ukoliko se promijeni kultura i politika ranog umirovljenja, smanjit će se troškovi mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog sustava. Zdrava će starost omogućiti duži ostanak starije populacije na tržištu rada. Jedan od najpoznatijih načina prilagođavanja tržišta rada demografskim promjenama u državama članicama Europske unije jest povećanje dobne granice za umirovljenje.  No to je u redu ako je straije građanstvo dobrog zdravstvenog statusa no međutim to nije u slučaj u Hrvatskoj. To je u redu ako je to izbor a ne nužnost. Pomoću te mjere uspostavila bi se ravnoteža između aktivnog i umirovljenog stanovništva. Ukoliko stariji duže ostaju na tržištu rada, mlađi će plaćati niži porez. U Hrvatskoj to nije slučaj jer mladi plaćaju više poreze zbog prijevremenog odlaska u mirovinu.

 

U Europskoj strategiji zapošljavanja stručnjaci preporučaju radnu aktivaciju i mjere zapošljavanja u fleksibilnijim oblicima rada kroz privremeni i povremeni rad. Svakoj je osobi potrebno osigurati mogućnost samostalnog donošenja odluke o vremenu odlaska u mirovinu. Također, potrebno je stvoriti i zakonske mogućnosti za rad u mirovini kao i poticaj za što dulji ostanak na tržištu rada. U republici Hrvatskoj postoji zakonska regulacija koja odobrava rad u mirovini, no potrebno je stvoriti fleksibilnije kombinacije rada i mirovine za sve skupine umirovljenika te unijeti i uvođenje nacionalne mirovine.

 

Zaključak je svega da društvo treba raditi na tome da se prilagodi starijim osobama. Ukoliko im se omogući kvalitetna i zdrava starost te će osobe možda i dulje ostati na tržištu rada jer se neće osjećati diskriminirano ni odbačeno a najgore od svega i bolesnog stanja. Trenutno stariji i mladi žive u stakleničkom efektu. Kako stvari stoje, budućnost može biti i katastrofalna. Još uvijek svi podaci pokazuju kako siromaštvo raste i to već dugi niz godina. Sve je izraženija i isključenost koji predstavljaju socijalne probleme a oni su itekako prisutni u Hrvatskoj.Nesporno je da će bez gospodarskog oporavka i uspješne ekonomske politike biti vrlo teško ostvariti ciljeve za oporavak demografskog stanja u Hrvatskoj.

 

Svaka je socijalna politika čvrsto vezana uz ekonomsku politiku. Insistiranje na zapošljavanju starijih osoba kao jedan od oblika neće riješiti sve socijalne probleme, pa ni problem siromaštva i isključenosti. Hitne mjere koje su trenutni potrebne su: podizanje cenzusa za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, potrebno je i rješenje kojim se nebi više ukidalo najnižu mirovinu umirovljenicima koji se zaposle na pola radnog vremena, model usklađivanja mirovina, odnosno uvođenje nacionalne mirovine  koje će barem malo zaustavilo siromaštvo starijih građana.

 

Demografska obnova prirodnim putem postala je već sada potpuno nemoguća! Jedna od ključnih uloga u samo ublažavanju učinaka starenja stanovništva trebale bi biti politike koje promoviraju njihovo zdravlje. Cjeloživotno učenje i edukacija o zdravom načinu života, održivosti, prevenciji bolesti i osiguravanju kvalitetnog življenja od najranije dobi, osigurava nam duži životni vijek, više zdravlja, radosti i sreće, manje boli i manje patnje u društvu svih doba. Dostojanstvo i ljudska prava nemaju dobnu granicu i ono se ne smije gubiti tijekom starenja. Na taj način možemo vratiti dostojanstvo starijim osobama.Ne zaboravimo zaboravljene!

 

 

 

Sociologinja, Sandra Vukušić

S kojim problemima se najčešće suočavate?

Povezane vijesti

Nove demografske mjere

Administrator

“Nasilje je doživjelo renesansu kroz hrvatsku politiku”

Administrator

‘Zašto bi se starije žene trebale zadovoljiti tek masturbiranjem? Ovo je priča o našem oslobođenju’

Administrator

NAJSTROŽE ČUVANA TAJNA HRVATSKOG ZDRAVSTVA Teški bolesnici imaju pravo na novčanu pomoć, evo tko sve može ostvariti to pravo i kako do doplatka

Administrator

Švicarska nesmiljeno gubi svoje ledenjake, uskoro glasanje o klimatskoj neutralnosti te zemlje

Administrator

Planinarske šetnice u listopadu

Administrator