• Naslovnica
  • Gastro scena
  • Ako sam ja mogla prekinuti sa šećerom, a bila sam teški “sugar junkie”, onda možete i vi
Gastro scena Zdrava hrana

Ako sam ja mogla prekinuti sa šećerom, a bila sam teški “sugar junkie”, onda možete i vi

Problem moderne prehrane je što mi više ne jedemo hranu, nego prerađevine. Mi jedemo proizvode koji prije 50 ili 100 godina uopće nisu postojali jer su nam rekli da je to u redu

Popularna nutricionistica Anita Šupe diplomirala je na geteborškom sveučilištu u Švedskoj, gdje je živjela deset godina, a 2013. vratila se u rodni Šibenik, odakle djeluje kao autorica, predavačica, edukatorica i izdavačica. Za razliku od većine nutricionista, ne propagira službeno prihvaćene stavove i prehrambene smjernice jer smatra da su one znanstveno neosnovane, odnosno rezultat loše provedenih zastarjelih istraživanja, a prije svega komercijalnih interesa.

Šupe je autorica knjige i istoimenog bloga »Istine i laži o hrani«, a u suradnji s Arianom Miljević Bugenvilija napisala je i »Prvu hrvatsku LCHF kuharicu«. Koncept LCHF prehrane (»Low Carb High Fat« – manje ugljikohidrata, više masnoće), nastao je u Švedskoj, dok kritičari osporavaju »low carb« jer sadrži previše proteina što nije dobro za zdravlje, posebno za bubrege. No, Anita Šupe naglašava da LCHF apsolutno ne znači povećanu konzumaciju proteina niti povećanu konzumaciju mesa, nego da se smanjeni unos kalorija iz šećera i škroba zamjenjuje povećanim unosom kalorija iz prirodnih, zdravih masti. A to, pak, ne znači da se jedu ogromne količine masti, nego se radi o tome da se ne uklanja prirodna masnoća s namirnica, da se hrana ne priprema na »suho«, već se slobodno koriste prirodne masti u pripremi hrane, da se ne koriste industrijski light proizvodi, nego se koriste originalne punomasne namirnice, onakve kakve dolaze u prirodi.

Ovisni o košarici

Ponajvećom laži, raširenom zbog komercijalnih interesa, ona smatra raširenu tezu da su masnoće u prehrani štetne i da ih je potrebno izbjegavati zbog visokog kolesterola i povezanosti sa srčano-žilnim bolestima.

– Prije 20, 30 godina vrijednosti kolesterola 6, 7 ili 8 bile su normalne vrijednosti, a danas je 5. Farmaceutska industrija snižava referentne vrijednosti da bi mogla prodavati statine koji su najprofitabilniji lijekovi za snižavanje kolesterola, navodi Šupe.

– Učili su nas da se bojimo masti, da nas masnoće ubijaju. No, službene prehrambene smjernice su pogrešne. Moje pisanje je bunt protiv toga. Ja sam bila prva koja je 2010. počela govoriti da je svinjska mast zdrava hrana, skoro su me proglasili ludom. Iza svega stoje komercijalni interesi i profit. No, ljudi se sve više osvještavaju. To što jedemo velik je dio našeg života i u velikoj mjeri stvara bolest ili zdravlje, kaže ona. Danas smo ovisni o košarici i supermarketima, a kad dođete u supermarket, brutalno iskreno kaže ona, hranu možete naći jedino kod voća i povrća, a i tamo ne baš kvalitetnu.

Frigajte kao naše babe

Promjenom prehrane na LCHF može se znatno poboljšati zdravlje i izgubiti višak kilograma. Umjesto šećera, tijelo tada troši masnoću za energiju, pa se više ne osjeća tako česta glad ni želja za jelom. LCHF, dakle, ne znači da se jede više mesa nego u standardnoj prehrani, već se jede više raznog povrća i prirodnih masnoća koje daju hranjive tvari, energiju i dugotrajniji osjećaj sitosti, tako da se zapravo količinski jede manje, a osoba je sita.

– Frigajte i pecite na mastima, kao što su to radile naše babe i prababe, jer su životinjske masti zasićene masnoće koje neće na temperaturi oksidirati, neće užegnuti, neće se pokvariti, zdrave su, zaključuje nutricionistica Anita Šupe.

– Problem moderne prehrane je što mi više ne jedemo hranu, nego prerađevine. Mi jedemo proizvode koji prije 50 ili 100 godina uopće nisu postojali, i prihvatili smo da je to u redu jer su nam rekli da je to u redu. Što mi jedemo? Mi jedemo šećer i njegove jeftine sastojke, primjerice glukozni sirup koji je još gori od šećera, jedemo pšenično brašno i gluten, hidrogenizirana biljna ulja i sve te industrijske masti i transmasti koje prevladavaju u prerađevinama te različite kemijske aditive. To mi jedemo, a mi mislimo da jedemo zobene pahuljice, paštetu, kobasicu, voćni jogurt. A ako se hranite u supremarketima, sve se svodi na gornja tri sastojka i kemijske aditive, ističe Šupe, posebno naglasivši štetnost šećera, škroba, glutena i industrijskih ulja.

Laži o kolesterolu

– Za sve loše što nam u tijelu radi šećer industrija je optužila masti, jer nikome nije u interesu da mi prestanemo konzumirati šećer. To je ogromna lova, to je ogroman profit! Čim ga konzumirate, šećer ide direktno u krvotok. Gušterača izlučuje inzulin koji je zadužen da očisti krvotok od toga šećera, da potjera taj šećer u mišiće ili masne naslage. Taj mehanizam gušterače i inzulina spašava život jer bismo umrli nakon prve konzumacije 10 deka čokolade. No, mi taj mehanizam zloupotrebljavamo jer 5-6 puta na dan jedemo slatko. Taj se mehanizam umori, istroši i dolazi do inzulinske rezistencije; inzulin pokušava taj šećer maknuti iz krvotoka, ali stanice više ne čuju inzulin, postale su rezistentne, ne primaju njegovu poruku. Od toga dolazi visok tlak, visoki trigliceridi, dijabetes i masa drugih komplikacija, ne treba ni biti debljanje.

Šećer, a ne kolesterol začepljuje žile. Šećer stvara ozljede na našim žilama. A kolesterol nam spašava život! On je kao flaster, pokušava zakrpati štetu koju je napravio šećer, on je kao melem na tim ozljedama krvnih žilama, ističe Šupe i savjetuje:

– Ako ste nakon ručka uzeli jedan keks, to je O.K., to je zdrava konzumacija slatkog, ali ako vi pojedete cijelu kutiju, to je ovisnost. Treba se odviknuti slatkog okusa. Ne odreći, nego odviknuti se! Evo, izdržite pet dana, ja vam obećavam da vas šesti dan neće vući na slatko. Ako sam ja mogla prekinuti sa šećerom, a bila sam teški sugar junkie (ovisnik o šećeru, op.ur), onda možete i vi. Nakon kutije keksa, znala sam pojesti 20 deka čokolade. Šećer vam je totalni otrov, a sad vam imam još goru vijest. Škrob! To je polisaharin, čista glukoza, čak ima više glukoze od šećera. Krumpiri, riža, kruh, tjestenina, kad to probavite, to ide u krv kao glukoza, nastavlja ona.

Besplatni lijek

– Ne samo da su pekarski proizvodi i brašno puni škroba. Imamo i taj problem glutena. Prije 50-ak godina pšenicu su poljoprivredni stručnjaci počeli iz komercijalnih razloga tretirati i genetski manipulirati, da bi industrija zaradila novac, a ne da bi čovjek živio zdravije. Danas ta pšenica nema veze s onom s kojom su naše bake mijesile kruh. A gluten diže to tijesto da bi kruh bio laganiji, a naplaćivao se kao komad kruha. Sve je to money, money, veli Anita Šupe, dodajući da je gluten protein koji je danas genetski promijenjen. I naš pametni organizam ne prepoznaje to kao hranu, imunološki mehanizam prepoznaje gluten kao neprijatelja i počinje proizvoditi antitijela i onda ta antitijela počnu napadati štitnjaču…

Treće najgore što konzumiramo, uz šećer i pšenično brašno, su industrijska ulja. Prije 40-50 godina Amerikanci su na osnovi lažiranih istraživanja ustvrdili da kolesterol dovodi do začepljenja žila, te nam umjesto pravog maslaca i životinjskih masti ponudili industrijska ulja i margarin. To je bila velika, velika, greška. Mi smo kao ljudska vrsta oduvijek koristili životinjske masti – meso, jaja, žumanjke, svinjsku mast, ističe i savjetuje: »Držite se pravog maslaca, a margarin bacite u smeće!«.

Kako se čisti organizam?

– Postom. Ljudi pitaju što ću uzeti za detoks. Uzeti?! Detoks je da ne jedeš! Brate mili, piješ vodu cijeli dan i ne jedeš. Nitko nije umro od gladi, vjerujte mi. Životinja zna kad se razboli da ne jede, djeca mala kad su bolesna ne jedu, pametna su, iscjeljuju se. Treba postiti jedan dan u tjednu. Ako ne možete ne jesti cijeli jedan dan, onda pojedite doručak i ručak, a preskočite večeru i sutra doručak. I onda ručajte. Tako ste pokrili 24 sata, a niste bili cijeli dan bez hrane. To je jako lako, vjerujte mi. Napijte se čaja ako ste gladni, ili limunade. I nikako ne voće za vrijeme posta. Post je super, jedan besplatni lijek, zaključuje.novilist.hr

Related posts

Mekano medenjaci koji vole i stariji i mlađi…

Zlata vrijedan gurmanski dragulj

Željezo u krvi: Anemija je često znak neke vrlo ozbiljne bolesti

Ostavi komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com