• Naslovnica
  • Društvo
  • Demografska struktura i mirovinski sustav u kolapsu. Razvojne politike odlučile se za status Zero
Društvo Mirovine

Demografska struktura i mirovinski sustav u kolapsu. Razvojne politike odlučile se za status Zero

ZNATE LI DA JE PRVI MODERAN POPIS STANOVNIŠTVA IZRAĐEN U BRITANIJI?

Bilo je to nama daleke 1801. godine, sjećaju se naši stari, a iz toga se razvila polako i sigurno demografija, znanost o stanovništvu, koji pak uključuje razne statističke podatke, kao što su dinamika stanovništva, njihove podskupine, mijenjanje stanovništva kroz životna razdoblja, rođenje, smrt, migracija i starenje, ali se također može odnositi ili obuhvaćati čitava društva ili njegove skupine sa raznim drugim definicijama koji mogu uključivati nacionalnost, obrazovanje, religije ili pak etnicitet.

 U turbuletnom vremenu današnjice gdje vlada post-demokracija, neka post-recesija, post-demografija, gdje se ljudima plasiraju post-informacije kroz uzak filtar razumijevanja, nailazimo na veliki jaz između raznih nacionalnosti, dobnih skupina, umirovljenika, radnika, pa čak i borbe između toga koje boje su ti oči. Sve to održava i potpiruje otuđenost pojedinca, mladog, starog, jedne od drugih i ostavlja ga na margini društva samog samcatog, pa “tko jači nek kvači”.
 KAKO UOPĆE KVALITETNO ŽIVJETI OD PRIHODA, KAO ŠTO JE MIROVINA U RH? 
Kako kvalitetno živjeti od mirovine?
 Pa evo najjednostavniji savjet svih tih stručnjaka, jest da se počne štedjeti. Zbirom, zbrojem ili nekim drugim demografskim istraživanjima dolazi se do podataka prema kojima nema šanse da prosječan čovjek koji ima posao i 40 godina, počinje bilježiti neki svoj dugoročan, mada usuditi se treba i reći čak i kratkoročan porast svoje plaće. Zato i prije kojih 16 godina su i oformljeni fondovi na kojima su inzistirale banke poput Allianz-a, Erste banke, Raiffeisen i PBZ koje su nespretnjakovićima sa svom tom silnom lovom ponudile kvalitetna rješenja u obliku štednja, koje danas poznajemo i kao mirovinske štednje, tj. fondove.
 Naravno da tu priče nije mogla stati, nego je čak i evoluirala u prvi stup, drugi stup, kombinirani stup i sl. I to je naravno dragi moji osiguranje koje će vama donijeti kvalitetan život umirovljenika koji bezbrižno trčkara kao “Pčelica Maja” i koji i svoje frendove koji isto tako trčakaraju kao “Pčelica Maja” ne zna ni sam kamo bi više izveo i kako ih počastio svim tim materijalnim dobrima koje jedan prosječan Hrvatski umirovljenik može zamisliti. No uozbiljimo se, to su naravno maštanja i puke priče za malu djecu kojima nitko više ne vjeruje.
Ljudi sa prosječnim mirovinama u Hrvatskoj naravno više ne šute, nego dijele dalje i puku i narodu sve što ih čeka odlaskom u mirovinu. Ne samo da su se ohrabrili i motivirali pričati jedni drugima o svemu i reći budućim naraštajima šti ih čeka, nego zaista današnji svijet nudi i televiziju i kombinacije društvenih mreža, pa priča o surovom, gotovo gladnom, golom, nesretnom i bosom umirovljeniku, koji hrabro gleda i sustavu i banki i demografiji u lice bez pardona, bez zadrške ili ikakve dlake na jeziku. I to je ono što se traži i treba raditi! Dići svoj glas, podijeliti svoju priču, hrabro i smiono sa svima.
 PROSJEK UMIROVLJENIKA I VISINA MIROVINE
 Zašto, ali zašto se danas pitaju, kak se onaj stariji gospon u banci izderal na mene, za ko zna kaj. Da nemojmo se to zapitkivati, tko zna je li taj gospon jeo danas, ima li struje, može li unuka otfurati na utakmicu ili običan sladoled. U Hrvatskoj u prosjeku ugrubo ću reći godišnje ima novih oko 50 000 umirovljenika i njihova prosječna mirovina jest oko isto ugrubo 2000 kn. Prosjek ili bilo koji statistički podatak se radi tako da se na nekom području zbroje, u ovom slučaju umirovljenici, i njihova primanja, tj. mirovine i zatim se taj brojček podijeli sa brojem umirovljenika. I tako se ugrubo radi statistika. I sami smo svjesni što 2000 kn predstavlja u RH kao standard života, a kamoli onaj jadničak od cca 700 kn mirovine koji treba slušati kako neki pak jaaakoo veliki sretnik ima mirovinu od 2000 kn, jer je eto statistika tako izračunala i pokazala.
Zato, ljudima koji su marljivo radili cijeli svoj vijek, a danas nemaju za osnovne i primarne egzistencijalne potrebe dosta je i demografije, na koji god sektor se ona bazirala, dosta mu je i politike koja ga svojim obećanjima diže, pa onda spušta u očaj, dosta mu je i statistike koja stalno krivo procjenjuje neka tamo primanja koja on eto čak ni nema, i zato se zadere nesretno na tebe, tko zna iz kojeg razloga. E, pa vidimo da mu taj razlog zapravo nije ni tako bezvezan. On je umoran i tužan umirovljenik u Hrvatskoj, a ne smješi mu se nikakav bolji zakon, statistika ili demografija koja bi ga stavila tamo gdje mu je i mjesto pod ovim suncem, a to je da uživa, da miruje i bude sretan. No nažalost takva ophodnja i nekvaliteta u ophođenju, samo je prosječnom umirovljeniku, produbila agoniju i stavila na njega nove sumnje i bojazni koje su i dan danas “neriješive” i ostavljene po
strani.
 “Živi život između dva straha” je njihova sumorna svakodnevica i zato kad se osvrnete oko sebe i vidite tugu u očima starijeg čovjeka ili žene, znajte da u većini slučajeva nije razlog, jer ne mogu odlučiti gdje ljetovati, ili u kojem restoranu pojesti večeru, ili je li bolje uzeti Uber ili klasičan taxi.
Ne nije zato, većinom je zato jer nema dovoljno visoku mirovinu, a život i postojanje košta, a njega kopka kako to demografski i statistički uskladiti.

Related posts

Pravni savjeti – travanj 2018.

Institucionalizacija osoba treće dobi

Potpuno besplatno za naše umirovljenike i 50+. 1. koordinator za njegu i skrb u Hrvatskoj!

Ostavi komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com